Trg slobode 5 ,
Koprivnica

DOGAĐANJA

Posjetom Danici osmaši obilježili Međunarodni dan sjećanja na holokaust

Međunarodni dan sjećanja na holokaust obilježava se 27.siječnja, dan sjećanja na sve koji su umrli i patili u vrijeme holokausta u Europi.

U ponedjeljak 28. siječnja 2019. 40-ak učenika 8. razreda naše škole izrazili su solidarnost za sve žrtve holokausta. Posjetili su mjesto na kojem je 1941.osnovan prvi koncentracijski logor u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, logor Danica.

Učenicima se pridružila i ravnateljica Sanja Prelogović, a u pratnji su išle učiteljice povijesti Jasminka Fanuko-Polančec i Mirna Kovačić.. 

Logor je osnovan 15. travnja 1941., a prestao je postojati 1. rujna 1942.godine. Tijekom vremena kada je logor radio, kroz njega je prošlo više od 4800 ljudi.

Na početku programa sve prisutne pozdravila je prof. Mirna Kovačić. U komemorativnom programu sudjelovali su učenici Dunja Međurečan, Nikolina Pejak i Tin Miklošić koji su pročitali nekoliko prigodnih tekstova i pjesama posvećenih židovskim žrtvama. Učenik Šimun Benedikt Kopričanec otpjevao je tradicionalnu hebrejsku pjesmu "Ose Shalom".

Tijekom pjesme učenici su položili lampaše, odali počast svim stradalima na tom mjestu.

Nakon toga svima se obratila i predsjednica Židovske općine Koprivnica dr. Sanja Švarc-Janjanin koja je pročitala svjedočanstvo svoga oca, dr. Krešimira Švarca i pokazala nam žutu traku s oznakom „Židov“ koju je on nosio. Učenicima se kratko obratio i gosp. Davor Švarc, a komemoraciji su prisustvovali i  predstavnici Udruge antifašista Koprivnice.

Predavanje o samom prostoru logora održao je viši kustos koprivničkog muzeja Dražen Ernečić. On je govorio o povijesti nekadašnjeg ustaškog logora, ali i o nastojanjima da se prostor logora trajno pretvori u spomen-područje. Učenici su mogli čuti o dovoženju i odvoženju Židova, Roma, Slavena, antifašista, homoseksualaca, Jehovih svjedoka te ostalih vjerskih, rasnih i etničkih manjina s obližnje pruge. Kustos je govorio o otpremanju ljudi u Jasenovac, u Njemačku u koncentracijski logor Auschwitz i mnoge druge. Bile su sve to nevine žrtve čija je jedina krivica bila u crtama lica, boji kože, materinjem jeziku, imenu ili prezimenu ili vjeroispovijesti. Danas je u potpunosti jasno kako je prvi korak u sprječavanju nečeg takvog kao što je holokaust, zaštita osnovnih ljudskih prava. Logori smrti ne mogu i ne smiju postojati u društvu zasnovanom na jednakosti, pravdi i pravednosti.

Lucija Benotić, 8. a

Stoga je potrebno je održavati komemoracije, obilaziti memorijalna mjesta i prisjećati se žrtava holokausta jer se događaji iz 40-tih godina 20.stoljeća ne smiju ponoviti, a ni zaboraviti.

Category: