Trg slobode 5 ,
Koprivnica

Filter
Category:

U četvrtak 6. lipnja učenici naše škole proveli su u veselom sportskom danu. Sportski dan organiziran je povodom obilježavanja Dana škole. U sportsku atmosferu uvele su nas učenice 8.c i 8.d razreda sportskim plesom u holu škole.

Sportske aktivnosti nastavljene su na školskom igralištu. Uz igru i smijeh učenici su timski kao razred trčali štafetu s preprekama. Iako su se neki razredi u tome isticali više, a neki manje, svi su se odlično zabavili. Osmaši su se ovom prilikom sportski oprostili sa svojim učiteljicama i učiteljima. Djevojke iz 8-ih razreda su s učiteljicama odigrale odbojkašku utakmicu, dok su se dečki sa svojim učiteljima i učiteljicom ogledali u nogometnoj utakmici.

Ana Vondraček, 6. b

Category:

Povodom Dana Europe i Europskog tjedna učenici osmih razreda, u pratnji svojih razrednika i knjižničarke, prisustvovali su programu “Mladi za mlade”. Program je održan u utorak 7. svibnja u dvorani Doma mladih. Organizator programa je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica u suradnji s knjižničarkama srednjih i osnovnih škola u našem gradu. U programu  “Mladi za mlade” koprivnički srednjoškolci predstavljaju svoje uspješne projekte, znanja i umijeća generaciji osmih razreda kako bi pomogli učenicima da lakše odaberu školu u koju se žele upisati. Program je otvorio gosp. Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj koji je u kratkom pozdravnom govoru upoznao mlade s mogućnostima koje im nudi Europska komisija.

Category:

Zabavni glazbeni igrokaz „Kuhar i maestro“ koji je gostovao je u našoj školi ispratio je učenike nižih razreda na proljetne praznike. Duhovitom kuharu Juri koji svira razne glazbene instrumente pridružio se maestro Bero koji voli dirigirati i svirati klavir, pa su tijekom predstave u školskoj dvorani učenici mogli uživati u izvedbi klasičnih melodija Turski marš W. A. Mozarta i Labuđe jezero P. I. Čajkovskog. Također su se upoznali s glazbalima električni klavir, zakrivljeni rog, blok flauta, oboa, ksilofon i bubanj te saznali kako pojedino glazbalo proizvodi različite tonove. Druženje je završilo veselom pjesmom uz pokrete Kad si sretan koju su učenici otpjevali zajedno s glumcima ove glazbene priče.

Sara Bujan, 4. a

Category:

Petaši posjetili prvi hrvatski SF film za djecu

Otkad je u kina stigao prvi hrvatski znanstveno-fantastični dugometražni igrani film za djecu Moj dida je pao s Marsa, učenici petih razreda s nestrpljenjem su dočekali srijedu, 27. ožujka i posjet projekciji filma u koprivničkom kinu Velebit. Fantastična priča o djevojčici Uni, koja uz pomoć vanzemaljskog robota pokušava spasiti svoju obitelj, priča je i o snazi ljubavi i prijateljstva između dvaju svjetova.

Režiju filma potpisuju Dražen Žarković i Marina Andree Škop. Film su producirale Darija Kulenović Gudan i Marina Andree Škop iz zagrebačkog Studija dim s partnerima iz još 6 europskih zemalja. Scenarij su pisali Pavlica Bajsić Brazzoduro i Branko Ružić prema motivima priče “Moj dida je vanzemaljac” Irene Krčelić.

U glavnim su ulogama 12-godišnja debitantica Lana Hranjec te Ozren Grabarić, koji je posudio svoj glas robotu.

Glavni kamerman je Sven Pepeonik, a montažerka Uz njih igraju norveški glumac Nils Ole Oftebro, Petra Polnišova iz Slovačke te mladi hrvatski glumci Alex Rakoš, Sven Barac, Tonka Kovačić, Lucija Šango. Marina Andree Škop. Zvuk je oblikovao Daniel Angyal,glazbu Stein Berge Svendsen. Za kostimografiju je bila zadužena Zorana Meić, a scenografiju Petra Kriletić.

Svidjeli su mi se specijalni efekti koji su bili izvrsni. Prevladavale su plava i crvena boja. Kostimi su bili u skladu s događanjima u filmu. Za različita mjesta na kojima se odvijala radnja scenografija je bila odlična. Zvukovi su pratili događanja i svojim intenzitetom pojačali iznenadna zbivanja, najavljivali preokrete i uzbudljive događaje, poticali različite emocije. Sva filmska izražajna sredstva spojena su u jedan odličan film koji svima preporučam da ga pogledaju.

Zainteresirala mi se radnja filma u čijem je središtu djevojčica Una. Njezin se život naglo preokrene kada njezinog didu iznenadno otmu vanzemaljci, a majka oboli od neobjašnjive bolesti. Una u podrumu svoje kuće, gdje je često boravio njezin dida smišljajući razne duhovite izume, pronalazi vanzemaljskog pilota koji će joj pomoći pronaći didu. Film je vrlo zanimljiv. Bio mi je puno bolji nego što sam očekivala. Kraj filma je pomalo tužan jer se dida žrtvovao kako bi svojom vanzemaljskom energijom oživio svoju kćer, Uninu majku. Taj događaj sam doživjela vrlo emotivno.

Film je također vrlo poučan, pa je i to razlog moje preporuke za gledanje. Dotiče se problema verbalnog uznemiravanja među vršnjacima licem u lice i putem modernih tehnologija.

Vrlo naglašeno poručuje kako je pravo iskreno prijateljstvo važno za život svakog bića, ne samo ljudskog, nego i vanzemaljskog.

Saša Rumek, 5.d

Category:

Na terenskoj nastavi povodom Svjetskog dana prava potrošača 2019. učenici naše škole, polaznici IKT grupe, dramske grupe, filmske grupe, novinarske grupe, grupe radio Đuro te grupe darovitih učenika, prisustvovali su edukativnim radionicama na temu „Pametno s pametnim tehnologijama – Zaštita potrošača u digitalnom svijetu“. Stručne tematske radionice održane su 15. ožujka u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Category:

Grupa učenika četvrtih razreda s učiteljicom Majom Sinjeri posjetila je Gimnaziju „Fran Galović“ u Koprivnici. Cilj našeg posjeta bio je naučiti nešto novo o ljudskom tijelu. Nastavni sat vodila je profesorica Mišela Lokotar sa svoje četiri učenice koje su nam pomagale. Zadatak je bio secirati svinjsko oko pomoću škarica i skalpela. Na radionici smo vidjeli i držali u ruci pravo oko. Kada ga malo stisneš, oko je mekano, no kada smo krenuli raditi, nije bilo lako. Cilj je bio izvaditi leću koja se nalazila u oku i pogledati kroz nju. To je bilo zahtjevno jer smo najprije morali škaricama prerezati meso i mišiće koji se nalaze oko očne jabučice. Zatim smo skalpelom trebali prerezati šarenicu, tj. zjenicu i stisnuti oko da iz njega izađe neoštećena leća. Nekima je to uspjelo, a nekima nije. Svi smo mislili da će biti lako, ali morali smo biti jako precizni, strpljivi i uporni. Na kraju smo rješavali listić i utvrdili stečeno znanje. Radionica je bila veoma poučna i zanimljiva. Htjela bih ponovno ići u posjet Gimnaziji i raditi slične zadatke.

Ema Mikulčić, 4. a

Category:

Glazbom po Europi

Učenici 7. razreda, članovi skupine Volim geografiju, koju vodi profesorica Mirna Kovačić, pokrenuli su školski projekt Glazbom po Europi. S obzirom da njihovi vršnjaci vole glazbu kao element opuštanja, odlučili su u vrijeme velikog odmora, putem školskog radija puštati glazbu iz pojedinih europskih zemalja. U sedmom razredu iz geografije uče o Europi i europskim zemljama, stoga ovim projektom obogaćuju nastavno gradivo upoznavanjem glazbene umjetnosti, kulture i tradicije pojedine europske zemlje. Ostvarili su suradnju s Multimedijskom grupom koja vodi školski radio, pa tako svi učenici petih i sedmih razreda imaju prilike slušati svjetski poznatu glazbu uspješnih europskih glazbenika, koja na 10-ak minuta ispuni školske hodnike ugodnim melodijama. Pjesme na školskom radiju puštaju učenice Dorotea Časar, Nives Novak, Ema Široki i Nera Teufel.

U sklopu projekta zaljubljenici u geografiju pripremaju i nekoliko tematskih izložaba kojima će predstaviti pojedinu europsku regiju. Proučavaju različite izvore informacija, uče njima se koristiti te procjenjivati njihovu pouzdanost i korisnost za proučavanje određene teme. Izrađuju plakate i prezentacije o zanimljivostima i osobitostima pojedinih europskih država, prikupljaju razglednice, suvenire i kovanice iz pojedinih europskih zemalja, izrađuju profile europskih država u digitalnom obliku.

Ovim projektom žele poticati razumijevanje, zanimanje i poštovanje za kulturu, književnost i glazbu europskih naroda, razvijati toleranciju i svijest o zajedničkoj europskoj baštini koju treba čuvati.

Nikolina Sabolić, knjižničarka

Category:

Međunarodni dan sjećanja na holokaust obilježava se 27.siječnja, dan sjećanja na sve koji su umrli i patili u vrijeme holokausta u Europi.

U ponedjeljak 28. siječnja 2019. 40-ak učenika 8. razreda naše škole izrazili su solidarnost za sve žrtve holokausta. Posjetili su mjesto na kojem je 1941.osnovan prvi koncentracijski logor u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, logor Danica.

Učenicima se pridružila i ravnateljica Sanja Prelogović, a u pratnji su išle učiteljice povijesti Jasminka Fanuko-Polančec i Mirna Kovačić.. 

Logor je osnovan 15. travnja 1941., a prestao je postojati 1. rujna 1942.godine. Tijekom vremena kada je logor radio, kroz njega je prošlo više od 4800 ljudi.

Na početku programa sve prisutne pozdravila je prof. Mirna Kovačić. U komemorativnom programu sudjelovali su učenici Dunja Međurečan, Nikolina Pejak i Tin Miklošić koji su pročitali nekoliko prigodnih tekstova i pjesama posvećenih židovskim žrtvama. Učenik Šimun Benedikt Kopričanec otpjevao je tradicionalnu hebrejsku pjesmu "Ose Shalom".

Tijekom pjesme učenici su položili lampaše, odali počast svim stradalima na tom mjestu.

Nakon toga svima se obratila i predsjednica Židovske općine Koprivnica dr. Sanja Švarc-Janjanin koja je pročitala svjedočanstvo svoga oca, dr. Krešimira Švarca i pokazala nam žutu traku s oznakom „Židov“ koju je on nosio. Učenicima se kratko obratio i gosp. Davor Švarc, a komemoraciji su prisustvovali i  predstavnici Udruge antifašista Koprivnice.

Predavanje o samom prostoru logora održao je viši kustos koprivničkog muzeja Dražen Ernečić. On je govorio o povijesti nekadašnjeg ustaškog logora, ali i o nastojanjima da se prostor logora trajno pretvori u spomen-područje. Učenici su mogli čuti o dovoženju i odvoženju Židova, Roma, Slavena, antifašista, homoseksualaca, Jehovih svjedoka te ostalih vjerskih, rasnih i etničkih manjina s obližnje pruge. Kustos je govorio o otpremanju ljudi u Jasenovac, u Njemačku u koncentracijski logor Auschwitz i mnoge druge. Bile su sve to nevine žrtve čija je jedina krivica bila u crtama lica, boji kože, materinjem jeziku, imenu ili prezimenu ili vjeroispovijesti. Danas je u potpunosti jasno kako je prvi korak u sprječavanju nečeg takvog kao što je holokaust, zaštita osnovnih ljudskih prava. Logori smrti ne mogu i ne smiju postojati u društvu zasnovanom na jednakosti, pravdi i pravednosti.

Lucija Benotić, 8. a

Stoga je potrebno je održavati komemoracije, obilaziti memorijalna mjesta i prisjećati se žrtava holokausta jer se događaji iz 40-tih godina 20.stoljeća ne smiju ponoviti, a ni zaboraviti.

Category:

Kako su vol i magarac brinuli o malenom Isusu

Uoči božićnih blagdana učenici četvrtih razreda posjetili su kazališnu predstavu „Vol i magarac“ u Domu mladih u Koprivnici. Predstava na neobičan način priča priču o dolasku malog Isusa na svijet te šalje poruku o ljudskoj dobroti. Nastala je u produkciji Adam scene i Kazališta Oberon, redatelja Damira Mađarića.

Glavni likovi na sceni su vol i magarac koji u jaslama zatiču rasplakanog dječačića umotanog u bijelo platno te odlučuju brinuti se za njega dok se ne vrate roditelji.

Predstava je poučna i zabavna zbog duhovitih dijaloga između vola i magarca koji pokušavaju pomoći djetetu i snaći se u nepoznatoj situaciji. Poruka predstave je da se treba brinuti za djecu. Svatko treba preuzeti svoju ulogu i svoju dužnost te u svakoj prilici slušati svoje srce.

Mirta Jurić, 4.b

Category:

Što ćemo pokloniti svetom Nikoli

Blagdan svetog Nikole obilježen je veselom priredbom u školskoj dvorani. Učenici nižih i viših razreda su pjesmama, igrokazima i recitacijama dozvali svog omiljenog sveca. Nakon svih stihova i pjesama njemu posvećenih, sveti Nikola se zaista pojavio te ih obradovao slatkim čokoladicama.

Djeca su se složila da je vrijeme da i sveti Nikola dobije poklon.

A znate li koji je njemu najljepši poklon?

Kada su djeca dobra i pravedna te slušaju svoje roditelje i učitelje. A to je važno da bi nam svima skupa trenuci djetinjstva protekli u radosti i lijepim doživljajima koje dijelimo s obitelji, prijateljima i učiteljima.

Lucija Turk, 6.c

Category:

Učite, budite vrijedni, optimistični i radujte se životu– poruka ministra branitelja Tome Medveda i generala zbora Josipa Lucića našim učenicima

Učenici osmih razreda naše škole i ove su godine sudjelovali na komemoraciji za poginule branitelje na Spomen-području Trokut. Na samom Trokutu, nakon službenog dijela komemoracije, polaganja vijenaca i paljenja svijeća, prišli su nam ministar branitelja Tomo Medved i general zbora Josip Lucić. Odmah su pristali na kratak intervju s članicom školske Novinarske grupe.

Pročitajte što su rekli o prenošenju i čuvanju sjećanja na Domovinski rat među generacijama mladih te što poručuju učenicima naše škole, ali i svim mladima.  

Što biste poručili učenicima naše škole, ali i općenito svim mladima?

Category:

U sklopu Kazališnog festivala Jaje, koji se već četvrtu godinu održava u gradu Koprivnici u organizaciji tvrtke Hartmann d.o.o. i Kazališta Oberon te omogućava slobodan ulaz na kazališne predstave tijekom cijelog vikenda, učenici sedmih razreda naše škole posjetili su kazališnu predstavu „Kaštanka“. „Kaštanka“ je odigrana u petak 12. 10. u Domu mladih Koprivnica u izvedbi Kazališta Virovitica i Kazališta lutaka Zadar.

Predstava „Kaštanka“ nastala je prema istoimenoj priči Antuna Pavloviča Čehova, ruskog pisca iz 2. polovine 19. st. „Kaštanka“ se smatra jednom od njegovih najslavnijih kratkih priča. Ljudski svijet gledan je kroz oči kujice Kaštanke. U središtu njezina svijeta je njezin gazda, koji ju tuče i psuje, često je grub i nepredvidljiv, ali ju istovremeno i mazi i voli. Ona se izgubi i udomaći kod novog gazde, cirkusanta koji nastupa s uvježbanim životinjama. On ju ne tuče, dobro je hrani, ali ne pokazuje osjećaje ljubavi. Očekuje od nje da izvodi cirkuske točke. U ovoj smo predstavi doista mogli shvatiti značenje frazema „odan kao pas“ jer kujica Kaštanka, unatoč jadnom i teškom životu, ostaje odana svom prvom gospodaru.

Predstava je lutkarsko-igrana. U predstavi smo prepoznali različita kazališna izražajna sredstva; govor (dijalog, monolog) mimiku, geste, zvukove (lajanje, vrištanje, piljenje, plakanje, glazba), svjetla, mirise. Glumci su koristili lutke, crne kostime, cirkuske kostime i različite rekvizite. Izmjena jačine svjetlosti, glasnoće i ritma približavala je gledateljima cjelokupno raspoloženje u predstavi.

Nisam očekivala da će kujica Kaštanka poći s prvim gazdom koji je prema njoj bio grub i u kojeg se nije mogla pouzdati. Mislila sam da će ostati s gazdom koji ju je dobro hranio i nije ju tukao. No, kujici Kaštanki je, osim hrane i topline, bila potrebna i ljubav, makar bila manjkava i nesigurna. To je ujedno za mene i poruka ove predstave; prava ljubav ne postavlja uvjete.

Antonija Golubić, 7.b

Category:

Mali ekolozi 4. razreda uočili su da na školskim hodnicima spremnici za plastični otpad nisu uočljivo obilježeni pa se događalo da otpad nije bio pravilno razvrstan. Odlučili su da to isprave pravilnim obilježavanjem spremnika.

Tijekom siječnja, veljače i ožujka istraživali su što o obavezama države/zajednice piše u Konvenciji o pravima djeteta i Zakonu o zaštiti okoliša, a na internetu, u novinama i časopisima tražili su članke o utjecaju plastičnog otpada na okoliš.

Podatke su još prikupljali pokusom i razgovorom s nekim djelatnicima škole (ravnateljicom, kuharicom i spremačicama).

Nakon provedenih istraživanja i razgovora učenici su predložili moguća rješenja problema:

Category:

Prije deset godina Sabor RH je 18. listopada proglasio Danom kravate. Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, a raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnima koji su oko vrata nosili vezane i oslikane marame. Riječ kravata dolazi od francuske riječi croata.Kravata predstavlja hrvatsku i europsku baštinu jer su svijetu kravatu podarili Hrvati, ali su je drugi europski narodi njegovali i usavršavali. Ubrzo postaje veoma poznat i cijenjen modni odjevni predmet u svijetu. Danas se kravate nose u najelegantnijim kombinacijama.

U Hrvatskoj je 2003. godine izvedena spektakularna umjetnička instalacija najveće kravate na svijetu oko amfiteatra u Puli pod nazivom ,,Kravata  oko Arene“. Još 1997. godine osnovana je ustanova Academia Cravatica koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unaprjeđivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine. Kravata posreduje vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, kultura uljudnosti, sklad slobode i odgovornosti, poslovna uspješnost te duh zajedništva među ljudima i narodima.

U tom duhu 18. listopada učenici petih razreda i njihovi učitelji nosili su kravate oko vrata te razgovarali o njezinom podrijetlu, nastanku i simbolici. Učenici razredne nastave također su obilježili Dan kravate prigodnim aktivnostima, čitali ,,Priču o kravati“ te ukrasili hodnike škole likovnim i literarnim radovima posvećenima kulturi kravate.  

Lucija Turk, 5.c

Category:

Na početku Mjeseca hrvatske knjige (15. 10. – 15. 11.) učenici scensko-literarne grupe, zajedno s učiteljicom Majom Sinjeri i knjižničarkom Nikolinom Sabolić, posjetili su djecu u Dječjem vrtiću svetog Josipa u Koprivnici. Kako bi razveselili djecu u Mjesecu knjige, učenici su za njih pripremili kratki scenski nastup s igrokazima, recitacijama i čitanjem priče.

Izveli su igrokaz s lutkama „Jesenska garderoba“ te igrokaz „Natan od slatkiša“, autorski igrokaz učenice Eme Pintar, kojim su se prošle školske godine predstavili i na županijskom LiDraNu. Pročitali su djeci priču „Maca papučarica“ te nekoliko pjesmica. Djeca su zainteresirano pratila priče i nagradila izvođače velikim pljeskom. Najzanimljiviji im je bio duhoviti igrokaz s lutkicama životinja - ježa koji dolazi krojačici vjeverici naručiti jesensku garderobu.  Priče su potaknule razgovor s djecom o prijateljstvu i lijepom ponašanju, čuvanju i pospremanju svojih stvari, šumskim životinjama, kućnim ljubimcima. Na kraju susreta pozdravili smo se pjesmom uz pokrete koju su nam otpjevala djeca.

Ana Juratović, 4.a

Category:

Ove godine održan je 10. Festival prava djece. Povodom Festivala prikazani su najbolji filmovi stvaralaštva djece u Hrvatskoj koji tematiziraju dječja prava, ali i njihovo uskraćivanje i kršenje. Na matineji dječjeg filmskog stvaralaštva u koprivničkom kinu Velebit sudjelovali su učenici četvrtih i osmih razreda, 5.c, 5.d razreda te polaznici školske IKT grupe.

Projekcije su bile prilagođene osobama s oštećenjem vida/sluha, kako bi svi jednakopravno mogli pogledati filmove koje su snimili hrvatski učenici. Prikazano je 11 kratkih filmova, različitih žanrova; animirani, dokumentarni, igrani, eksperimentalni, TV reportaža.

Filmovi su tematizirali društvene probleme; problem nasilja nad djecom s izričitom porukom da djeca imaju pravo na život bez nasilja, problem ovisnosti, odrastanja, komunikacije među mladima, prava na izbor, bavljenja sportom i dr.

Meni je najdraži film bio „Dragi dnevniče“. U filmu se pojavljuju djevojčice Ema i Sara koje jako vole glumiti. Obje su se prijavile na audiciju za scensku grupu. Samo jedna je mogla proći. Bila je to Sara koja se prije audicije jako promijenila. Bila je bahata i umišljena.

Ema je potom promijenila školu i u novoj se školi počela ponašati kao Sara, misleći da će tako uvijek dobiti što želi. Ponijela se grubo prema drugim djevojčicama. Ema je ipak shvatila da su prijatelji važniji od uloge i ispričala se za svoje ponašanje te je prihvaćena u društvo. Meni je taj film bio najljepši zato što govori o tome da nas samo topli prijateljski odnosi mogu zbližiti s drugima i učiniti nas i druge zadovoljnima i sretnima. 

Iz prikazanih filmova moglo se puno naučiti. Najvažnije je voditi računa o tome da svojim ponašanjem ne kršimo prava druge osobe, a ako smo žrtve ili svjedoci nekog oblika nasilja, svakako o tome progovorimo.

Organizator Festivala je Udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti „Alternator“ u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku i Uredom pravobraniteljice za djecu.

Ana Juratović, 4.a

Category:

Profesorica Mirjana Mihalec izabrana je za naj-učiteljicu naše škole za proteklu školsku godinu 2017./2018. Iako u našoj školi radi tek nepune tri godine, učenici i učitelji odmah su prepoznali njezine kvalitete i predložili je za priznanje koje svake godine dodjeljuje Grad Koprivnica najboljim učiteljima koprivničkih osnovnih škola. Svečano primanje kod gradonačelnika upriličeno je u gradskoj Vijećnici povodom Dana učitelja. Ponosni na našu učiteljicu Mirjanu, pripremili smo joj nekoliko kratkih pitanja u kojima će nam otkriti više o sebi.

Kako ste odlučili postati učiteljica?

Još u djetinjstvu u igrama s prijateljima voljela sam glumiti učiteljicu, a na studiju tijekom prakse u školama svidjelo mi se raditi s djecom i tada sam odlučila da ću raditi u školi.

 Jeste li oduvijek voljeli jezike?

Engleski sam počela učiti u osnovnoj školi u 5. razredu jer u to vrijeme strani jezik nije se učio u nižim razredima. Odmah sam ga zavoljela i s lakoćom usvajala gradivo koje smo radili. Zahvalna sam i na izvrsnoj učiteljici Veri Parat koja nas je znala motivirati i prenijeti nam svoje znanje. U gimnaziji sam također učila njemački, a osim engleskog, studirala sam poljski jezik.

Category:

Povodom Dana Tjedna cjeloživotnog učenja (1.- 7. 10.) učenici četvrtih razreda, 3.a razreda, grupa domaćinstvo te grupa darovitih učenika naše škole posjetili su Galeriju Koprivnica gdje su se upoznali s ivanečkim vezom i okušali u vezenju. Ivanečki vez je kulturna baština mještana župe Koprivnički Ivanec. Krasi ivanečke narodne nošnje jedinstvenim motivima, bojama i bodovima koji se vezu bez nacrta i sheme. Umijeće izrade ivanečkog veza predstavlja zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Ivanečki vez veže se pomoću igle i posebnog konca. Potrebno je puno strpljenja, volje i truda za izradu ukrasa na platnu. Najprije smo trebali konac provući kroz iglu. Kad smo svladali ovaj zahtjevni prvi korak, napravili smo crnu točku na sredini platna, a zatim oko nje vezli bijelim koncem. U početku se činilo teško, ali je poslije postalo zanimljivo.

Sudjelovanjem na radionicama vježbali smo vještine rukovanja iglom i koncem, ali i pridonijeli prenošenju i očuvanju djelića naše kulturne baštine.

Više o ovom jedinstvenom nematerijalnom kulturnom dobru našega kraja možete saznati iz priručnika pod naslovom „Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca“. Autorice priručnika su Renata Kotur Jakupić i Gordana Horvat.

Ana Juratović, 4.a

Category:

San ili stvarnost – čuva li se u HAZU kopija ili original Bašćanske ploče?

 

Bašćanska ploča, najvažniji spomenik hrvatske pismenosti i kulture, središnji je motiv maštovite priče u novoj slikovnici Marije Abramović pod naslovom San ili stvarnost. Slikovnicom San ili stvarnost Marija, učenica 6. a razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ iz Koprivnice, sudjelovala je na natječaju Moja prva knjiga i osvojila posebnu nagradu.

Autorica se u priči koristi fantastičnim motivima - njezini junaci pronalaze nedovršen stroj preminulog znanstvenika koji ih vraća u prošlost. Dodatni zaplet postiže se elementima kriminalističkih priča, pa se tako u crkvi sv. Lucije na otoku Krku pojavljuju lopovi, za koje se pokaže da su zapravo arheolozi koji žele vratiti original ploče tamo gdje mu je i mjesto – u Jurandvor. Donoseći činjenične podatke o vremenu i mjestu pronalaska Bašćanske ploče, njezinom nastanku, obilježjima i značaju za hrvatsku povijest, priča sadrži i edukativne momente. Svoj vrhunac dostiže u trenutku kada „lopovima“, u pokušaju postavljanja ploče na mjesto, ona ispada iz ruku te se pritom odlomi jedan dio ovog najpoznatijeg hrvatskog povijesnog spomenika. Iako priča završava buđenjem glavnih junaka iz sna, autorica ipak na samom kraju postavlja pitanje čuva li se doista original Bašćanske ploče u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) ili je negdje drugdje.

Slikovnica je bogato ilustrirana maštovitim likovnim rješenjima u kojima je Marija kombinirala različite likovne tehnike, spajajući akvarel i crtež, pastele, tempere i kolaž na najraznovrsnije načine. Pojedine stranice slikovnice sadrže i taktilne elemente – tkaninu, karton, foliju, drvene štapiće, sitne metalne opruge.

Nastala upravo u godini koja je proglašena Europskom godinom kulturne baštine, Marijina slikovnica približila je hrvatsku kulturnu baštinu najmlađim čitateljima te doprinijela promicanju njezinih vrijednosti u vremenu u kojem živimo. Pročitati je možete u elektroničkom obliku na službenoj web stranici Osnovne škole „Đuro Ester“ Koprivnica:

http://www.os-gjuro-ester-koprivnica.skole.hr/novo_u_knji_nici/slikovnice

Dunja Bajrić, 6.b