Trg slobode 5,
Koprivnica

Kategorija:
Što i kako u teškim situacijama – ili kako vježbati optimizam

U  životu nam se događaju teške, nekad kažemo stresne ili čak traumatske situacije. To se odnosi na situacije i događaje u kojima nam se znatno promijene i poremete svakodnevne i uobičajene aktivnosti. Jedna od takvih je pojava pandemije korona virusa zbog koje je uvedena zabrana okupljanja u većim skupinama i nastava na daljinu.

Kako si ti doživio/la ovu situaciju?

Kako gledaš na promijenjene okolnosti?

Što misliš o nastavi na daljinu?

Imaš li neke brige, strahove…?

Pogledajte PDF

 

Pripremila: Renata Glavica, školska psihologinja

Kategorija:

KAKO POBOLJŠATI PAŽNJU I KONCENTRACIJU

Pažnja je usmjerenost mentalne aktivnosti na određene podražaje.  Često se koristi i izraz “koncentracija”. Razlikujemo usmjeravanje i zadržavanje pažnje. Da bismo pratili neki događaj, trebamo se moći usmjeriti na njega, na ono što je bitno povezano s njim i zadržati  pažnju na njemu.
Svi imamo iskustvo sa skretanjem pažnje – događa nam se na primjer da u školi mislimo o obvezama kod kuće, da «odsutni» pišemo zadaću ili da pročitamo nekoliko stranica knjige i utvrdimo da ne znamo što smo čitali jer smo razmišljali o nečemu drugome. Pažnja ima središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće i što ćemo naučiti.

Pažnja se može razvijati od najranije djetetove dobi.  Kako dijete raste, tako se poboljšava kontrola pažnje. To znači da se povećava trajanje pažnje, a smanjuje lakoća s kojom je pažnju moguće odvratiti.

Planiranje je sljedeća značajka pažnje koja se mijenja s dobi. Starija djeca planski pristupaju rješavanju nekog zadatka, npr. uspoređivanju dviju slika, dok će mlađa djeca te dvije slike uspoređivati bez ikakva plana. Polaskom u školu u prvi razred, zbog organizacije nastave i izloženosti mnoštvu informacija, dijete mora imati razvijenu namjernu pažnju i mogućnost koncentracije, koje se počnu razvijati u dobi od šest godina.

KAKO DJELOVATI NA RAZVOJ PAŽNJE?

Velika je važnost igre – kroz nju dijete uči i slijediti pravila. Roditelji trebaju na svaki način poticati koncentriranu igru, ako je moguće, trebali bi pustiti dijete da se igra do kraja kad je zadubljeno u igru. Djeca vole stalnost i predvidivost jer im daje osjećaj sigurnosti! Pravovremeni odlazak na spavanje i ustajanje, redovito pranje zuba, spremanje obuće, pospremanje igračaka i školskog pribora navike su koje treba podržavati i razvijati. Na pažnju djeteta loše djeluju uvjeti okoline, buka televizora u pozadini,  glasna glazba ali i loši odnosi u obitelji, svađe i loš odnos prema djetetu.

IGRE I AKTIVNOSTI ZA POTICANJE PAŽNJE

  • Bojanje u bojankama, Pronalaženje skrivenih likova i traženje razlika na sličnim slikama, Slagalice, Misaoni zadaci , Vježbe kombinacije , Fizičke vježbe, sport i igra na zraku.
  • Igre razvrstavanja po nekim kriterijima, Zadaci opažanja, Vježbe razvrstavanja, čitanje i pričanje priča - knjige sa slikama pomažu da dijete poveže značenje teksta sa knjigom, potiču razvoj govora, pažnje, koncentracije, pamćenja, razvija se sposobnost zaključivanja, bogati se rječnik i stječu se znanja te dobivaju informacije.

U prilogu se nalazi nekoliko zadataka za vježbanje koncentracije.

Kategorija:

Dunja Bajrić bavi se jahanjem  

Jahanje konja ispunjava srećom
 
INTERVJU S DUNJOM BAJRIĆ

 

Dunja Bajrić, učenica 7. b razreda naše škole povela nas je u svijet jahanja. Kao što i sama kaže, jahanje konja je sport kojim čovjek može ispuniti vrijeme, zahtjeva puno kondicije i osjećaja, ali pruža i neizmjerno zadovoljstvo i sreću. Kako se osjeća u druženju s ovim plemenitim životinjama i koje su dobrobiti bavljenja ovim sportom čitajte u razgovoru s Dunjom.

  1. Kako dugo se baviš jahanjem i u kojem klubu?

       Jahanjem se bavim 7 godina u jahačkom klubu Galop.

  1. Baviš li se jahanjem kao sportom ili rekreativno?

Jahanjem se bavim kao sportom.

  1. Tko te potaknuo na bavljenje ovom aktivnošću?

Na bavljenje ovom aktivnošću potaknula me moja mama.

 

  1. Kako izgleda trening jahanja?

Kada dođem na jahanje, prvo uvijek očistim i pripremim svoga konja. Nakon toga odjašem u prostor predviđen za trening, zatim se konj i ja zagrijemo u hodu ili, najčešće, kasu. Poslije zagrijavanja veći dio treninga odjašem u galopu. To sve traje oko dva sata.

  1. Koja je oprema potrebna za jahanje?

Za jahanje meni su potrebne „tvrde“ tajice jer ako bih imala nešto pamučno, na nogama bi mi nastali žuljevi. Na listove uvijek obučem „čepse“ koje isto služe za zaštitu. Kaciga i čizme su isto tako rekviziti bez kojih ne mogu jahati. Najvažnija stvar od opreme je plastični prsluk koji u slučaju da padnem s konja sprječava ozljedu kralježnice i leđa.

  1. Što se uči u školi jahanja?

U školi jahanja najvažnije je naučiti surađivati s konjem. Jako je važno imati ritam i kondiciju za suradnju koja se postiže dugi niz godina. Smatram da je najznačajnija posljedica učenja jahanja sreća. Jednostavno, kada naučite jednom jahati, svaki sljedeći put osjećate sreću i dan vam je ispunjen radošću zbog kontakta s konjem.

  1. Što znači „kas“, a što „galopiranje“?

Kas je trenutak kada konju dam točne naznake za lagano trčkaranje, a galop je kada mu dam naznake za brzo i naglo trčanje. Postoji običan kas i laki kas. Laki kas je kada sa svojim listom konju dam znak za trčanje i kad krene trčati, tada se ja počnem dizati i spuštati na sedlu u ritmu u kojem konj kasa. Galop je težak i opasan potez i kada galopiram, moram se micati cijelim tijelom i u tom trenutku su skoro svi moji mišići u pokretu.

  1. Jesi li sudjelovala na natjecanju u jahanju i kako to izgleda?

Na natjecanju još nisam sudjelovala jer trebam trenirati jako dugi niz godina da bih dospjela na natjecanje. U natjecanju se treba znati galopirati i preskakati prepone, ali to nije tako teško za razliku od činjenice da je dosta komplicirano shvatiti što žiri želi da izvedem.

  1. Imaš li u klubu „svog“ konja i kako o njemu brineš?

U klubu imam svog konja Zafira i čistim ga i pripremam dok mu je vrijeme za trening sa mnom. Nekad mu čak donesem mrkvu ili jabuku za nagradu, ovisi kakvog je raspoloženja.

  1. Zbog čega su konji poznati kao plemenite i posebne životinje?

Konji su poznati kao plemenite i posebne životinje zbog njihove pozitivne vibre i prijateljskog ponašanja. Konji su životinje s kojima se treba puno surađivati i dijeliti gotovo sve osjećaje. Neki konji znaju biti jako uznemireni za vrijeme treninga, ali to je posljedica raspoloženja i ponašanja jahača. Mislim da konje treba tretirati kao suradnike ili „učenike“ zato što su to životinje koje uvijek traže neku pohvalu ili nagradu. Konji su posebni zbog toga jer odlično utječu na djecu s poteškoćama u razvoju. Zato postoji i terapijsko jahanje. Uvijek kada obavim trening, osjećam veliki ponos i zadovoljstvo upravo zbog tog djelovanja konja.

  1. Koje dobrobiti može čovjeku donijeti aktivnost jahanja konja?

Jahanje na svakog čovjeka djeluje drugačije i s drugim razlogom. Smatram da je velika dobrobit jahanja to što se svatko opušta i prenosi svoje raspoloženje na konja. To može biti i mana, ali na taj način kada konj shvati da nešto nije u redu, uznemiri se i tako čovjek može naučiti da nije jedini loše volje i da je sve u njegovim rukama. Ostale dobrobiti su održavanje zdravlja, razvijanje mišića i boravak na zraku.

  1. Kako jahanje djeluje na tebe i kako se osjećaš kad jašeš?

Na jahanju se uvijek osjećam sretno i to mi je kao bijeg od realnosti.

  1. Možeš li nam ispričati neku uspomenu ili događaj koji ti je ostao u lijepom sjećanju vezano uz jahanje konja?

U sjećanju mi je ostao prvi konj Art s kojim sam naučila sve o jahanju. On je bio najbolji konj kojeg sam poznavala dok se nije razbolio i uginuo. Zauvijek ću ga pamtiti kao velikog i hrabrog konja koji se borio da ostane živ, ali nažalost nije. Isto tako, uvijek ću pamtiti svoju trenericu jer je pažljiva i uporna.

  1. Kome bi preporučila bavljenje jahanjem i zbog čega?

Bavljenje jahanjem bih preporučila svima koji žele raditi nešto nesvakidašnje i onima koji smatraju da im treba mali odmor od obaveza i posla.

  1. Kakve planove imaš za budućnost u vezi ove aktivnosti?

         Nastavit ću baviti se jahanjem i mislim da ću imati jednog konja.

Ana Vondraček, 7.b

Kategorija:
Dinko Blažek s medaljama u streljaštvu Streljaštvo poboljšava koncentraciju

 Dinko Blažek, učenik 7.b razreda naše škole uspješno se bavi streljaštvom. Trenira u Streljačkom klubu Podravka i natječe se na turnirima. U intervjuu s Dinkom saznajte što ga je privuklo ovome sportu i koji su najveći izazovi bavljenja streljaštvom.

S koliko si godina počeo trenirati streljaštvo?

Na streljaštvo sam krenuo prije navršene devete godine, ali aktivan član kluba sam postao tek s 10 godina.

Kako si otkrio taj sport?

Zapravo slučajno. Djed mi je pokazao svoju zračnu pušku u vinogradu i ja sam mu već pri prvom pokušaju pucanja pogodio ukrasnu tikvicu koju je godinama čuvao kao uspomenu. Niti sam ja znao da tikvica ima sentimentalnu vrijednost, niti se on nadao da ću je ja od prve pogoditi.

Što te navelo da se počneš baviti streljaštvom?

Dugo se nisam interesirao ni za kakav sport, a mojim je roditeljima to bilo neprihvatljivo. Mama mi je nakon završenog drugog razreda rekla da do jeseni izaberem sport koji želim trenirati ili će me u protivnom upisati na neki sport koji ne bih želio trenirati ili čak na mažoretkinje.

Kako često se održava trening streljaštva?

Treninzi streljaštva nisu fiksno određeni, dolazim kad mogu i ostajem koliko mi to vrijeme dopusti. Dok sam ujutro u školi, na trening idem četiri puta tjedno, a često odem i subotom. Dok je nastava popodne, idem rjeđe.

Kako dugo obično traje jedan trening?

 

Na treningu sam minimalno sat vremena, ali češće treniram po sat i pol.

Kako izgleda trening streljaštva?

Prvo odijenem streljačko odijelo i obuvam posebne streljačke cipele. Pripremam opremu i tek tada idem pucati u metu. Na kraju treninga s trenerom analiziram rezultate ispucanih meta, a jako često se nakon treninga ostajem i podružiti s odličnom ekipom na streljani.

 

Koju opremu trebaš nositi na trening?

Na streljani mi ostaju odijelo, cipele, traka za glavu i puška pa idem slobodnih ruku tamo, najčešće biciklom.

 

Kako često se održavaju natjecanja u streljaštvu?

Natjecanja u različitim kategorijama su organizirana često, otprilike svaki drugi ili treći vikend tijekom cijele godine, osim ljeti.

Što i kako se boduje na natjecanjima?

Svaki pogodak može donijeti od 1.0 do 10.9 bodova. Ima, naravno, i promašaja koji nose 0.0 bodova.

Na koliko si otprilike natjecanja već bio?

Stvarno ne znam točno, prošao sam već dosta natjecanja, većinu njih dosad u kategoriji kadeta. Odnedavno pucam i u kategoriji juniora, a okušao sam se i u natjecanju sa seniorima.

Koje si uspjehe do sada postigao?

Najdraži mi je uspjeh osvojeno 16. mjesto u konkurenciji kadeta na Turniru olimpijskih nada RH. Protekli sam mjesec trebao ići na državno prvenstvo u Vinkovce, ali natjecanje je odgođeno zbog pandemije. Na županijskoj Kosinus ligi osvojio sam više medalja i pehara sa svojom ekipom.

Što ti je draže, trening ili natjecanje?

Volim i treninge i natjecanja, ali ipak su mi natjecanja draža. Tada zajedno s prijateljima putujem i družimo se cijeli dan. Veselimo se uspjesima drugih članova kluba jer smo složna ekipa. Na putovanjima već imamo svoje rituale i uvijek se super zabavljamo.

Kako dugo ti je trebalo da postaneš uspješan u streljaštvu?

Prvih par godina sam se zbog svoje konstitucije mučio s punjenjem puške i ispravnim nišanjenjem u metu, ali već dvije-tri godine u ovom sportu samo uživam. S jačanjem tijela i postizanjem određene kondicije, došao je i uspjeh.

Koje osobine su bitne za sportaša koji se bavi streljaštvom?

Vrlo je bitna koncentracija i smirenost.

Što ti je bilo najteže savladati?

Kao što sam već istaknuo, moja tjelesna masa na početku je bila velika prepreka guštanju u ovom sportu, ali i to polako dolazi na svoje.

Što bi svakako trebalo znati ukoliko se netko želi početi baviti streljaštvom?

Trebalo bi znati da streljaštvo zahtijeva godine upornosti i treniranja da bi se postigao solidan rezultat. Na natjecanjima se ponekad satima stoji u čvrstom raskoračnom stavu s puškom težine 4-5 kg na ramenu. To nije ni približno lako kao što se možda na prvi pogled čini.

Krije li ovaj sport i neke opasnosti?

Puno se ljudi toga pribojava i upravo se zbog toga neki ne odvaže ni isprobati streljaštvo. To je velika zabluda jer statistike govore da je u ovom sportu puno manje povreda nego u nekim drugim sportovima, primjerice s loptom.

Koje sve discipline postoje u streljaštvu?

Zračna puška (serijska i standardna puška), zračni pištolj, malokalibarska puška (serijska i standardna), malokalibarski pištolj i malokalibarski pištolj – brza paljba. Također se pucanje nekim od navedenih oružja može izvoditi u stojećem, klečećem ili ležećem položaju.

U kojim se disciplinama ti natječeš?

Ja se natječem u pucanju serijskom i standardnom zračnom puškom.

 Što bi poručio onima koji se žele početi baviti streljaštvom?

Dođite na streljanu, krajem kolovoza obično su Dani otvorenih vrata koji privuku brojne posjetitelje. Isprobajte pucanje i uvjerite se kako streljaštvo nije lagan sport, ali je vrlo zanimljiv i poboljšava koncentraciju. Pozvani su svi bez obzira na spol i na dob. Ekipa koja će vas na koprivničkoj streljani dočekati zasigurno je jedna od najosebujnijih ekipa u gradu. Upisi su svakim radnim danom od 19 sati.

Pitanja sastavila: Alegra Hammoud, 7.b

  Dinko Blažek na natjecanju u streljaštvu Dinko Blažek s medaljama u streljaštvu Dinko Blažek trenira streljaštvo Dinko Blažek je uspješan u streljaštvu

Kategorija:

darovitost INTELIGENCIJA,  TALENTIRANOST, DAROVITOST

 

 Inteligenciju najjednostavnije možemo definirati kao sposobnost snalaženja u novim i nepoznatim situacijama u kojima ne pomažu učenjem stečene navike, vještine  i znanja.

Izraz „darovitost“ ili „darovito dijete“ ne znači svim ljudima isto. Postoji mnogo različitih načina iskazivanja i vrsta darovitosti, no uvijek se radi o izrazito razvijenim određenim sposobnostima. Darovitost je sklop urođenih osobina i sposobnosti koje osobi koja ih posjeduje omogućuju da u jednom ili više područja dosljedno postiže značajno natprosječne rezultate. Ako se darovitost iskazuje samo u jednom području aktivnosti onda to nazivamo talentom (npr. glazbeni, matematički, sportski, glumački talent…).

Da bi se ostvarili visoki intelektualni potencijali potrebna je i kreativnost koja se očituje u neuobičajenim idejama, maštovitosti, smislu za improvizaciju i iznalaženju originalnih rješenja problema.

No za ostvarivanje iznimnih postignuća  u bilo kojem području koje je cijenjeno u društvu neophodna je i motivacija, usmjerenost prema cilju i ustrajnost. Tada se potencijalna darovitost razvija u manifestnu, produktivnu darovitost.

 

Sposobnosti, talente i inteligenciju možemo razvrstati u sljedeće kategorije:

 Verbalno – lingvistička: Iskazuje se kroz bogat rječnik i brzu i laku manipulaciju riječima. Vidimo ju kod djece koja imaju bogatiji rječnik od svojih vršnjaka, koja su sposobna ispričati/prepričati bogatu i cjelovitu priču ili događaj, s brojnim detaljima. Ova vrsta inteligencije je izrazito razvijena kod pjesnika, političara, novinara, odvjetnika…

 

Logičko – matematička: Obuhvaća vještine apstraktnog mišljenja i rješavanja problema. Djeca s ovim sposobnostima lakše, brže i prije manipuliraju apstraktnim pojmovima i zamislima, te količinama i brojevima. Ova vrsta inteligencije je izrazito razvijena kod matematičara, fizičara, astronoma…

 

Vizualno – spacijalna: Iskazuje se kroz sposobnost snalaženja u prostoru te stvaranja i transformacije prostornih predodžbi. Kod djece se primjećuje npr. u: slaganju teških slagalica, lakoći snalaženja i rješavanja problema u prostoru, kreiranju i građenju objekata od kocaka... Ova vrsta inteligencije je izrazito razvijena kod slikara, kirurga, kipara, arhitekata …

 

Glazbeno ritmička: Iskazuje se kroz smisao za ritam i glazbu. Djeca s razvijenom ovom vrstom inteligencije često udaraju ritam nekih melodija ili pjevaju sama za sebe, kvalitetnije se ritmički i glazbeno izražavaju od druge djece. Ovakva, ali veća glazbena inteligencija očituje se kod skladatelja, glazbenika, dirigenata…

 

Tjelesno – kinestetička: Iskazuje se kroz sposobnost izvođenja i usklađivanja pokreta tijela. Djeca s razvijenom ovom vrstom inteligencije izražajnim pokretom reagiraju na različite glazbene i verbalne poticaje, iskazuju veliku okretnost i spretnost u pokretima. Te se sposobnosti posebno primjećuju u izvođenju sportskih aktivnosti, glumi, plesu, žongliranju …

 

Osobna: Iskazuje se u boljem razumijevanju sebe i svojih potreba. Djeca s razvijenom ovom vrstom inteligencije imaju bolju spoznaju o sebi i izraženije razumijevanje svojih potreba, ali i svojih sposobnosti i osobina ličnosti. Iskazuju veliku upornost u onome čime se bave, ljute se kada ih netko prekida usred onog čime se okupirani. Razvijenu ovu sposobnost primjećujemo kod filozofa, psihologa…

 

Socijalna: Očituje je bolje razumijevanje drugih ljudi i njihovih potreba. Takvu djecu često opažamo kao vođe i organizatore u skupini i razredu. Ova djeca su osjetljiva za potrebe i osjećaje drugih, lakše se užive u njihove osjećaje i više skrbe o drugima. Pomažu u rješavanju sukoba, dobro se slažu s drugom djecom, lako započinju igru i omiljena su. Mogući su budući politički i religijski vođe, vješti voditelji i učitelji. Izraženu vrstu ove inteligencije posjeduju osobe u tzv. pomažućim profesijama (terapeuti, savjetnici i sl.).

Svi se razlikujemo po svojim sposobnostima, kreativnim osobinama i karakteru, imamo neke svoje jake strane i neke slabosti.  Bez obzira pripadaš li skupini darovitih/talentiranih osoba ili ne, sigurno imaš neke sposobnosti jače izražene, pronađi ih, razvijaj i unapređuj i uvijek imaj na umu da je za uspjeh neophodna motivacija, rad i ustrajnost.

Velike stvari su napravljene od niza malih stvari skupljenih zajedno. 

                                                       (Vincent van Gogh)

   Renata Glavica, dipl. psihologinja

2020 © O. Š. Đuro Ester All Rights Reserved.