Trg slobode 5,
Koprivnica

Kategorija:

Izložba o školstvu u Muzeju min

 

Prikaz izložbe „Razvoj pučkog školstva u Koprivnici i okolici do 1940. godine“

 

TRADICIJA I SUVREMENOST U DANAŠNJOJ ŠKOLI

 U Muzeju grada Koprivnice se tijekom jeseni 2018. godine mogla razgledati dugo pripremana izložba pod nazivom Razvoj pučkog školstva u Koprivnici i okolici do 1940. godine“. Izložba je u izlagački prostor koprivničkog muzeja privukla brojne učenike i djelatnike škola. Posjetom izložbi upoznali smo se sa školovanjem djece u Koprivnici i okolnim selima do 1940. godine.

Začeci školovanja u Koprivnici smještaju se u 17. stoljeće i vezani su uz župne dvorove. Važnu ulogu u odgoju i obrazovanju imali su franjevci. Nastava se održavala u privatnim građanskim kućama i u zgradi oružane, sve do 19. stoljeća kada se grade samostalne škole. Na povijesnim fotografijama izloženim u prvom dijelu muzejskog izložbenog prostora mogla se vidjeti arhitektura školskih zgrada Koprivnice i okolnih mjesta. Sredinom 19. stoljeća izgrađena je prva Pučka škola na Zrinskom trgu – današnja gradska Vijećnica. Kamen temeljac za tu zgradu položio je sam ban Josip Jelačić koji se odazvao pozivu Koprivničanaca, što je za Koprivnicu bila velika čast. Školstvo u okolici Koprivnice razvijalo se usporedno s onim u gradu, a na starim fotografijama mogle su se vidjeti školske zgrade iz mjesta Peteranec, Bregi, Legrad i Rasinja. Važan dio škole bili su i školski vrtovi u kojima se uzgajalo povrće, a škole su imale i školsku kuhinju te školsku polikliniku. Stare spomenice škola pisane krasopisom i oslikane crtežima također su bile dio postave. U izlaganju kustosice Maše Zamljačanec saznali smo da su dječaci imali više obrazovnih predmeta, dok je školovanje djevojčica u većoj mjeri bilo usmjereno prema domaćinstvu i ručnom radu. Djevojčice su učile vesti, šivati, kuhati, a dječaci popravljati kućanske uporabne predmete.

Poseban dio izložbe bili su različiti uzornici ručnog rada, izvezeni ručnici, jastučnice, stolnjaci, odjeća kakva se nosila te fotografije djece u svečanijoj i svakodnevnoj odjeći.

Poseban prostor muzeja bio je uređen kao starinska učionica s učeničkim klupama i katedrom za učitelja, pločom i nastavnim pomagalima, a tu su se nalazile pločice i pisaljke za pisanje, globus, geografska karta, drveno ravnalo i računaljka za nastavu matematike, raznovrsni minerali, plakati i slike za zornu nastavu prirode i biologije i, naravno, šibe koje su bile važno sredstvo odgoja i obrazovanja.

Posljednji dio izložbenog prostora bio je uređen kao nekadašnja knjižara u kojoj se može kupiti sve potrebno za nastavu te su u tom prostoru bile izložene knjige i bilježnice, udžbenici, čitanke, časopisi za djecu, tintarnice i pera za pisanje, drvene pernice, drvena torba, kao i stručna literatura s objavljenim pedagoškim radovima istaknutijih koprivničkih učitelja i pedagoga.

Saznanja s izložbe pokazala su da su koprivničke škole iz 19. stoljeća bile za svoje vrijeme jednako moderne kao što su i naše današnje u 21. stoljeću.

Moderna škola današnjice podrazumijeva adekvatan i funkcionalan školski prostor s dvoranom, sukladan propisanim standardima, učionice opremljene raznovrsnim nastavnim sredstvima i pomagala, didaktičkim materijalom i, osobito, informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Prva Pučka škola iz 1857./1858. godine bila je jedna od najljepših školskih zgrada u tadašnjoj Hrvatskoj, koja i danas krasi središnji gradski trg. Koprivnica je 1892. godine dobila još jednu modernu školu. Nova zgrada imala je i suvremenu dvoranu za tjelesni odgoj, igrališta, prostor za dječju igru, bogatu knjižnicu te školski vrt, čime su obrazovni standardi visoko postignuti. Zgrada te Pučke škole nestala je u eksploziji 1945. godine. Početkom 20. stoljeća gradi se i velebno izdanje za potrebe gimnazije te je 1908. godine Koprivnica dobila Kraljevsku realnu gimnaziju, a to je današnja zgrada Osnovne škole „Antun Nemčić Gostovinski“.

Od 18. stoljeća obrazovanje dobiva zakonske okvire, a prema propisu pravo na obrazovanje imaju sva djeca bez obzira na klasnu, vjersku, etičku ili spolnu pripadnost, kao što je to i danas. Nekadašnje su škole također bile opremljene nastavnim pomagalima za zornu nastavu, kao i današnje, iako su metode odgoja bile drugačije.

Primijetili smo i da se suvremene škole vraćaju nekim tradicijskim aktivnostima koje su bile važan dio obrazovanja u nekadašnjim školama. U tom kontekstu posebno se ističe tradicija školskih vrtova koja se danas ponovno njeguje u mnogim školama, kao i školsko zadrugarstvo. Također, domaćinstvo i ručni rad ponovno su „in“ u ponudi izvannastavnih aktivnosti suvremenih škola.

Od početaka školovanja glavna svrha odgoja i obrazovanja djece bila je pripremiti ih za život, čemu suvremene škole danas teže više nego ikad prije.

Ana Vondraček, 6.b   

Izložba o školstvu u Muzeju min Izložba 2 Izložba 3 Izložba 4 Izložba 5 Izložba 6 Izložba 7 Izložba o školstvu u Muzeju min

Kategorija:

Prostor za čitanje

 ŠKOLOVANJE U JEDNOJ OD NAJPISMENIJIH DRŽAVA SVIJETA

 

NA ISLANDU DAN ZAPOČINJE ČITANJEM

 

Island, otočna zemlja sjevernog Atlantika, zemlja vulkana i ledenjaka u kojoj je moguće vidjeti polarnu svjetlost, u kojoj živi vjerovanje u mistična bića koja nastanjuju otok, poznata je i kao država s najvećom stopom pismenosti na svijetu. Kako se školuju naši vršnjaci na Islandu, saznali smo od Mirjane Mihalec, profesorice engleskog i poljskog jezika, koja je provela tjedan dana među islandskim učenicima u Reykjaviku.

Koji je bio povod Vašega odlaska na Island?

Povod je bio sudjelovanje naše škole u Erasmus+ projektu Going the extra mile. Putovala sam u Reykjavik, glavni grad Islanda. Pohađala sam strukturirani tečaj za učitelje Structured Educational Visit to Schools / Institutes & Training Seminar in Iceland. Tečaj je uključivao posjet dvjema osnovnim i jednoj školi za učenike s posebnim potrebama. Slušala sam predavanja o islandskoj povijesti i obrazovnom sustavu te posjetila Nacionalni muzej Islanda, poluotok Reykjanes Peninsula, bogat geotermalnim izvorima, nacionalni park Þingvellir, vodopad Gullfoss i gejzire.

 

Island je poznat kao fascinantna zemlja vatre i leda. Koje su Vas se njegove ljepote posebno dojmile?

Najviše su me se dojmile prirodne ljepote Islanda - crna polja lave, kristalno čiste rijeke i jezera, planine prekrivene snijegom, gejziri, vulkanski krateri te divlji islandski konji. Krajolik je neobičan i nimalo sličan onome na što smo navikli. Svidjelo mi se i kupanje na otvorenom u Plavoj laguni u geotermalnoj vodi izrazito tirkizne boje u kojoj je temperatura 38°C, dok je temperatura zraka bila svega 3°C. Glavni grad Reykjavik prilično je malen i može ga se obići pješice. S druge strane, grad oduševljava svojim znamenitostima, muzejima, galerijama, raznovrsnim restoranima, dućanima, klubovima, kafićima, bazenima na otvorenom i autentičnim drvenim kućama sa šarenim krovovima.

 

Koje su sličnosti i razlike vezane uz kulturu zemlje u odnosu na Hrvatsku?

Island je mala zemlja, kao i Hrvatska. Ljudi se međusobno poznaju i njeguju obiteljske i prijateljske odnose, kao i kod nas. Razlika je u tome da se Islanđani obraćaju jedni drugima  imenom, a prezimena se ne koriste. Čak i učenici u školama nastavnike oslovljavaju imenom, a ne titulom i prezimenom. Prezimena se na Islandu ne nasljeđuju, već se dobivaju po imenu oca ili majke uz dodatak son za muške ili dottir za ženske osobe.

 

Što biste izdvojili kao prednost Islanda kao zemlje za život, a što kao nedostatak?

Prednosti života na Islandu su čisti zrak i čista voda. Za grijanje, proizvodnju struje, uzgoj voća i povrća u staklenicima te proizvodnju mesa koristi se čista energija iz brojnih geotermalnih izvora. Rijeke su kristalno čiste, bogate ribom, osobito lososom. Island je ujedno i najsigurnija zemlja na svijetu. Gotovo da nema kriminala, pa je uobičajeno djecu puštati da se sama igraju vani. Obrazovni sustav podređen je osobnom razvoju svakog djeteta te su učenicima u osnovnim školama osigurani besplatni udžbenici i materijali za rad.

Klima i mnogobrojni aktivni vulkani nedostatak su života na Islandu. Otprilike svake četiri godine dogode se erupcije koje negativno utječu na život ljudi i gospodarstvo. Vrijeme je promjenjivo. Ponekad se u jednome danu izmijene sva godišnja doba. Devet mjeseci vlada zima i tada su dani kratki te traju svega tri do četiri sata. Također, na Islandu gotovo da nema drveća. Cijene na Islandu jako su visoke, pogotovo u usporedbi s cijenama u Hrvatskoj.

Kako izgleda jedan školski dan učenika na Islandu?

Pri dolasku u školu učenici se izuvaju te provode cijeli dan u školi bosi. Prvi sat počinje čitanjem, koje traje od 15 do 30 minuta u svim razredima. Učenici mogu otići u knjižnicu ili ponijeti svoju knjigu te u tišini čitaju. Učitelji potom provjeravaju razumijevanje pročitanog. Čitanje na početku radnog dana omogućuje učenicima da se smire i pripreme za radni dan u školi. Svi učenici veliki odmor provode vani, bez obzira na vremenske prilike. U podne imaju pauzu za ručak. Ako donose svoj obrok od kuće, dozvoljeno je donijeti isključivo zdravu hranu. U svim školama zabranjeno je konzumirati slatkiše, grickalice i gazirane sokove pune šećera, kao i koristiti mobitele.

 

Koje nastavne predmete imaju učenici u školama?

U nižim razredima učenici imaju jednog učitelja iz svih predmeta, osim iz glazbenog, likovnog i tjelesnog, dok od 8. do 10. razreda svaki predmet predaje drugi učitelj. Osnovni predmeti su islandski jezik, književnost, matematika, prirodne znanosti, društvene znanosti, likovna i glazbena kultura te tjelesni. U 4. razredu uvodi se engleski kao prvi strani jezik te domaćinstvo koje uključuje kuhanje, šivanje i obradu drva. U 7. razredu učenici počinju učiti danski kao drugi strani jezik, s obzirom da ga polažu na maturi kad završavaju srednju školu. Također imaju mogućnost izabrati predmete kao što su joga i meditacija, ples, drama i slično. U svim školama plivanje je dio nastave tjelesnog. Građanski odgoj dio je svakog predmeta, a posebno društvenih znanosti, koje uključuju povijest i geografiju.

Kako se vrednuje uspjeh učenika?

U prva tri razreda ocjene su opisne, dok se u 4. razredu učenici ocjenjuju samo iz nekih predmeta. Ocjenjivanje iz svih predmeta počinje u 5. razredu, a to uključuje ocjene iz kuhanja i šivanja. Prilikom ocjenjivanja uzima se u obzir odnos učenika prema radu, suradnja s drugim učenicima i općenito funkcioniranje u razredu. Učenici se ocjenjuju slovima A, B, C i D, umjesto brojčanih ocjena od 1 do 10 koje su imali do nedavno. Za provjeru isključivo pišu testove, a usmeno provjeravanje provodi se rijetko, i to samo na nastavi jezika. Knjige većinom ostaju u školi, osim kad učenici imaju domaću zadaću. U osnovnim školama nastoji se da zadaća bude jednom tjedno, najčešće nešto pročitati.

 

Kako su opremljene učionice i prostori za rad?

Učionice su uređene kao dnevni boravci kako bi učenicima bilo što ugodnije boraviti u školi. U njima se nalaze tepisi, sofe, fotelje te se učenici tijekom nastave mogu slobodno kretati i pratiti nastavu u kojem im god položaju to odgovara, čak i u ležećem. Na kraju radnog dana učenici pospremaju svoja radna mjesta.

Kakvo ozračje vlada u školama?

U školama vlada opuštena atmosfera i prijateljski odnos između učenika i učitelja. Iako učenici učitelje zovu imenom, s obzirom da je to dio islandske kulture, na nastavi postoji disciplina i red te veliko poštovanje između učenika i učitelja.

 

Na čemu se temelji odgoj i obrazovanje učenika u islandskim školama?

Cijeli islandski sustav obrazovanja funkcionira po principu handmade-headmade-homemade. Naglasak u radu s učenicima je na iskustvenom učenju, projektnom i timskom radu. Od učenika se očekuje preuzimanje odgovornosti za vlastiti rad i napredak te je sve podređeno njihovom osobnom razvoju.

 

Što biste istaknuli kao misiju islandskog obrazovnog sustava, koja bi mogla služiti kao primjer?

Potičući čitanje, kreativnost, iskustveno učenje, suradnju i odgovornost za vlastiti rad, islandski obrazovni sustav omogućuje svakom učeniku da pronađe vlastito mjesto u razredu, školi i društvu općenito te da se razvije u sretnog i uspješnog pojedinca.

Ana Vondraček, 6.b 

Domaćinstvo uključuje obradu drva Kuhinja za domaćinstvo Nastavni sat plesa Na domaćinstvu se uči šivati Pomagala u učionici Prostor za čitanje Sat domaćinstva 1 Sat domaćinstva 2 Tehnologija u nastavi Učionica u islandskoj osnovnoj školi Čitanje na početnu radnog dana Šator za čitanje u učionici Školski bazen

 

2020 © O. Š. Đuro Ester All Rights Reserved.