Trg slobode 5 ,
Koprivnica

Category:

Što ćemo pokloniti svetom Nikoli

Blagdan svetog Nikole obilježen je veselom priredbom u školskoj dvorani. Učenici nižih i viših razreda su pjesmama, igrokazima i recitacijama dozvali svog omiljenog sveca. Nakon svih stihova i pjesama njemu posvećenih, sveti Nikola se zaista pojavio te ih obradovao slatkim čokoladicama.

Djeca su se složila da je vrijeme da i sveti Nikola dobije poklon.

A znate li koji je njemu najljepši poklon?

Kada su djeca dobra i pravedna te slušaju svoje roditelje i učitelje. A to je važno da bi nam svima skupa trenuci djetinjstva protekli u radosti i lijepim doživljajima koje dijelimo s obitelji, prijateljima i učiteljima.

Lucija Turk, 6.c

Category:

Učite, budite vrijedni, optimistični i radujte se životu – poruka ministra branitelja Tome Medveda i generala zbora Josipa Lucića našim učenicima

Učenici osmih razreda naše škole i ove su godine sudjelovali na komemoraciji za poginule branitelje na Spomen-području Trokut. Na samom Trokutu, nakon službenog dijela komemoracije, polaganja vijenaca i paljenja svijeća, prišli su nam ministar branitelja Tomo Medved i general zbora Josip Lucić. Odmah su pristali na kratak intervju s članicom školske Novinarske grupe.

Pročitajte što su rekli o prenošenju i čuvanju sjećanja na Domovinski rat među generacijama mladih te što poručuju učenicima naše škole, ali i svim mladima.  

Što biste poručili učenicima naše škole, ali i općenito svim mladima?

Category:

U sklopu Kazališnog festivala Jaje, koji se već četvrtu godinu održava u gradu Koprivnici u organizaciji tvrtke Hartmann d.o.o. i Kazališta Oberon te omogućava slobodan ulaz na kazališne predstave tijekom cijelog vikenda, učenici sedmih razreda naše škole posjetili su kazališnu predstavu „Kaštanka“. „Kaštanka“ je odigrana u petak 12. 10. u Domu mladih Koprivnica u izvedbi Kazališta Virovitica i Kazališta lutaka Zadar.

Predstava „Kaštanka“ nastala je prema istoimenoj priči Antuna Pavloviča Čehova, ruskog pisca iz 2. polovine 19. st. „Kaštanka“ se smatra jednom od njegovih najslavnijih kratkih priča. Ljudski svijet gledan je kroz oči kujice Kaštanke. U središtu njezina svijeta je njezin gazda, koji ju tuče i psuje, često je grub i nepredvidljiv, ali ju istovremeno i mazi i voli. Ona se izgubi i udomaći kod novog gazde, cirkusanta koji nastupa s uvježbanim životinjama. On ju ne tuče, dobro je hrani, ali ne pokazuje osjećaje ljubavi. Očekuje od nje da izvodi cirkuske točke. U ovoj smo predstavi doista mogli shvatiti značenje frazema „odan kao pas“ jer kujica Kaštanka, unatoč jadnom i teškom životu, ostaje odana svom prvom gospodaru.

Predstava je lutkarsko-igrana. U predstavi smo prepoznali različita kazališna izražajna sredstva; govor (dijalog, monolog) mimiku, geste, zvukove (lajanje, vrištanje, piljenje, plakanje, glazba), svjetla, mirise. Glumci su koristili lutke, crne kostime, cirkuske kostime i različite rekvizite. Izmjena jačine svjetlosti, glasnoće i ritma približavala je gledateljima cjelokupno raspoloženje u predstavi.

Nisam očekivala da će kujica Kaštanka poći s prvim gazdom koji je prema njoj bio grub i u kojeg se nije mogla pouzdati. Mislila sam da će ostati s gazdom koji ju je dobro hranio i nije ju tukao. No, kujici Kaštanki je, osim hrane i topline, bila potrebna i ljubav, makar bila manjkava i nesigurna. To je ujedno za mene i poruka ove predstave; prava ljubav ne postavlja uvjete.

Antonija Golubić, 7.b

Category:

Prije deset godina Sabor RH je 18. listopada proglasio Danom kravate. Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, a raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnima koji su oko vrata nosili vezane i oslikane marame. Riječ kravata dolazi od francuske riječi croata. Kravata predstavlja hrvatsku i europsku baštinu jer su svijetu kravatu podarili Hrvati, ali su je drugi europski narodi njegovali i usavršavali. Ubrzo postaje veoma poznat i cijenjen modni odjevni predmet u svijetu. Danas se kravate nose u najelegantnijim kombinacijama.

U Hrvatskoj je 2003. godine izvedena spektakularna umjetnička instalacija najveće kravate na svijetu oko amfiteatra u Puli pod nazivom ,,Kravata  oko Arene“. Još 1997. godine osnovana je ustanova Academia Cravatica koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unaprjeđivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine. Kravata posreduje vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, kultura uljudnosti, sklad slobode i odgovornosti, poslovna uspješnost te duh zajedništva među ljudima i narodima.

U tom duhu 18. listopada učenici petih razreda i njihovi učitelji nosili su kravate oko vrata te razgovarali o njezinom podrijetlu, nastanku i simbolici. Učenici razredne nastave također su obilježili Dan kravate prigodnim aktivnostima, čitali ,,Priču o kravati“ te ukrasili hodnike škole likovnim i literarnim radovima posvećenima kulturi kravate.  

Lucija Turk, 5.c

Category:

Mali ekolozi 4. razreda uočili su da na školskim hodnicima spremnici za plastični otpad nisu uočljivo obilježeni pa se događalo da otpad nije bio pravilno razvrstan. Odlučili su da to isprave pravilnim obilježavanjem spremnika.

Tijekom siječnja, veljače i ožujka istraživali su što o obavezama države/zajednice piše u Konvenciji o pravima djeteta i Zakonu o zaštiti okoliša, a na internetu, u novinama i časopisima tražili su članke o utjecaju plastičnog otpada na okoliš.

Podatke su još prikupljali pokusom i razgovorom s nekim djelatnicima škole (ravnateljicom, kuharicom i spremačicama).

Nakon provedenih istraživanja i razgovora učenici su predložili moguća rješenja problema:

Category:

Na početku Mjeseca hrvatske knjige (15. 10. – 15. 11.) učenici scensko-literarne grupe, zajedno s učiteljicom Majom Sinjeri i knjižničarkom Nikolinom Sabolić, posjetili su djecu u Dječjem vrtiću svetog Josipa u Koprivnici. Kako bi razveselili djecu u Mjesecu knjige, učenici su za njih pripremili kratki scenski nastup s igrokazima, recitacijama i čitanjem priče.

Izveli su igrokaz s lutkama „Jesenska garderoba“ te igrokaz „Natan od slatkiša“, autorski igrokaz učenice Eme Pintar, kojim su se prošle školske godine predstavili i na županijskom LiDraNu. Pročitali su djeci priču „Maca papučarica“ te nekoliko pjesmica. Djeca su zainteresirano pratila priče i nagradila izvođače velikim pljeskom. Najzanimljiviji im je bio duhoviti igrokaz s lutkicama životinja - ježa koji dolazi krojačici vjeverici naručiti jesensku garderobu.  Priče su potaknule razgovor s djecom o prijateljstvu i lijepom ponašanju, čuvanju i pospremanju svojih stvari, šumskim životinjama, kućnim ljubimcima. Na kraju susreta pozdravili smo se pjesmom uz pokrete koju su nam otpjevala djeca.

Ana Juratović, 4.a