Trg slobode 5 ,
Koprivnica

Kategorija:

Učenička zadruga Đurđica započela je s radom 2012. godine pod stručnim vodstvom nastavnice Vesne Hižman Perošić. U to vrijeme rad se odvijao u okviru sekcije za rad s biljkama, likovno-estetske sekcije, eko-sekcije, dizajnerske sekcije i sekcije za marketing i promociju.

Svoj je prvi nastup i predstavljanje UZ Đurđica imala prilikom obilježavanja Dana grada Koprivnice 2012. godine na središnjem koprivničkom trgu. Tom prigodom učenici i djelatnici škole predstavili su svoj bogati asortiman proizvoda.

Danas UZ Đurđica djeluje u okviru 8 sekcija:

  1. Sekcija za rad s biljkama – voditelj Vesna Hižman-Perošić
  2. Domaćinstvo - voditelji  Lidija Bogadi, Maja Jerčinović, Željka Đurkan
  3. Likovno-estetska sekcija – voditelji: Darko Markić
  4. Eko sekcija – voditelj Biserka Knez
  5. Dizajnerska sekcija – voditelji Đurđica Lucek, Davorka Kalamir
  6. Tekstilna sekcija – voditelji Maja Jerčinović, Biserka Knez
  7. Rukotvorine – voditelji Tijana Martić, Dragana Kolenko
  8. Sekcija za marketing i promociju – voditelj Nikolina Sabolić

Prilagođavajući se novim uvjetima rada i poštujući preporuke  epidemiološke službe, osmislili smo online prodajnu izložbu preko koje bismo se željeli predstaviti. U tu svrhu izradili smo katalog naših proizvoda.

Katalog proizvoda možete pregledati na poveznici:  https://bit.ly/3kuBsML

Za sve informacije dostupni smo na e-mail adresi:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Voditeljica UZ Đurđica: Đurđica Lucek

Kategorija:

Tijekom listopada se u predvorju škole mogla razgledati svemirska izložba: mjesečeve mijene, nebeska tijela i cijeli sunčevi sustavi. Makete i modele Sunčeva sustava izradili su učenici šestih razreda u sklopu projektnog zadatka iz prirode vezanog uz nastavno gradivo Od čestica do galaksije.

Za izradu modela koristio se papir, karton, kuglice od stiropora različite veličine, okrugle spužvice, žica, špaga i drugi materijali. Izradom i slušanjem predstavljanja praktičnih radova učenici su utvrdili znanje o teoriji nastanka svemira, promjenama Mjesečeva položaja u odnosu na Zemlju i Sunce, planetima koje čine Sunčev sustav te naučili više o građi i karakteristikama pojedinih planeta.

Mirta Jurić, 6.c (Novinarska grupa)

Kategorija:

Učenici OŠ „Đuro Ester“ izabrali Joea Bidena za predsjednika

Osnovna škola „Đuro Ester“ je u suradnji s Hrvatsko-američkim društvom iz Zagreba provela jednomjesečni projekt naziva Simulacija američkih predsjedničkih izbora. U projektu je sudjelovalo 35 škola iz Republike Hrvatske. Cilj projekta bio je upoznati učenike s načinom izbora američkog predsjednika, s obzirom na posebnosti toga procesa te potaknuti interes za kulturu Sjedinjenih Američkih Država. Svaka škola je predstavljala jednu američku saveznu državu. OŠ „Đuro Ester“ predstavljala je saveznu državu Illinois i njeni glasovi nosili su 20 elektorskih glasova.

Donosimo osvrte dvoje učenika petog razreda na provedene aktivnosti.

Za titulu američkog predsjednika natjecali su se Joe Biden iz Demokratske stranke i Donald Trump iz Republikanske stranke. Na nastavi engleskoga jezika upoznali smo dvojicu kandidata. Donald Trump je kandidat koji je rođen 14. 6. 1946. godine i sada ima 74. godine. Kandidat Joe Biden je četiri godine stariji (on ima 78 godina). Donald Trump u životu nije imao političkog iskustva, bio je biznismen. Joe Biden je bio potpredsjednik u vrijeme Baraka Obame. Naučili smo i kako se Trump usredotočio na gospodarstvo te je raskinuo pet ugovora. Čak je odlučio sagraditi veliki zid preko granice s Meksikom, no Biden je rekao da će, ako postane predsjednik, prekinuti gradnju tog zida.

Svaki od nominiranih predsjednika izdao je svoje obećanje koje je ako postane predsjednik, obavezan izvršiti. Donald Trump je obećao Amerikancima niske poreze, slobodna tržišta, osobnu odgovornost te jaku obranu. Joe Biden je obećao da će, ako on pobijedi, stanovnici Amerike imati osigurano zdravstvo, jednake mogućnosti te da će se zalagati za zaštitu okoliša.

U našoj je školi u simulaciji izbora pobijedio Biden, i to 289 prema 55. Glasovali su učenici od 5. do 8. razreda. Četiri su listića bila nevažeća. Samo je u jednoj od 35 hrvatskih škola pobijedio Trump.

Dana 3. studenoga 2020 održali su se pravi izbori za predsjednika Amerike. Izbori su se odvijali diljem Amerike, no zbog pandemije Korona virusa, neki su građani svoj glas poslali poštom. Zbog velikog broja glasača glasovi su se prebrojavali do 7. studenoga.

Iako su izbori do samog kraja bili neizvjesni, veći broj glasova otišao je Joe Bidenu, koji će predstavljati Ameriku naredne četiri godine. Po prvi put u povijesti ulogu potpredsjednice ima žena tamne boje kože Kamala Harris.

Nadamo se da će Joe Biden izvršiti svoja obećanja jer će to pozitivno utjecati na cijeli svijet.

David Mesarić, 5.c i Gala Knežević, 5.a

Kategorija:

Na prostoru vanjskog igrališta iza škole „Đuro Ester“ 12. listopada 2020. godine tvrtka Radnik d.d. iz Križevaca započela je izgradnju sportske dvorane.

Dvorana će zauzeti prostor od 1420 metara kvadratnih. Pokraj dvorane od strane vrtića ostat će vanjsko košarkaško igralište. Dvorana će imati lučni oblik, dok će svlačionice i popratni sadržaji biti izgrađeni klasičnom gradnjom. Unutar dvorane nalazit će se košarkaško i rukometno igralište te tribina sa 168 sjedećih mjesta. Radovi bi trebali biti završeni do lipnja 2021. godine – rekla je ravnateljica škole Sanja Prelogović.

Gradnja dvorane započela je prvenstveno zbog interesa učenika i učitelja, ali i stoga što je naša škola jedina škola u gradu Koprivnici koja nema sportsku dvoranu.

Nadamo se da će radovi biti brzo gotovi i da ćemo što prije uživati u novoj dvorani!

 Gala Knežević i Marija Petrović, 5.a (Novinarska grupa)

Kategorija:

Školske medijske grupe uključile se eTwinning projekt „Mladi novinari danas – odgovorni digitalni građani sutra“ 2

Medijske grupe učenika koje djeluju u OŠ „Đuro Ester“ uključile su se u eTwinning projekt pod nazivom Young Journalists of Today – Responsible Digital Citizens of Tomorrow 2 (Mladi novinari danas – odgovorni digitalni građani sutra 2). Začetnik projekta je OŠ „Sveti Petar Orehovec“ i voditeljica Stojanka Lesički. Partneri u projektu su škole iz Hrvatske, Srbije, Rumunjske, Italije i Španjolske.

U projekt su se uključile Novinarska grupa, Filmska skupina „Oko“, Multimedijska grupa, Radio Đuro, IKT grupa, Foto grupa. Tijekom školske godine 2020./2021. učenici će sudjelovati u radionicama medijske pismenosti na kojima će razvijati sposobnost kritičke analize medijskih sadržaja te uvećati vlastitu medijsku pismenost pisanjem novinarskih tekstova. Radionice će provoditi voditelji navedenih izvannastavnih aktivnosti Nikolina Sabolić, Martina Trešćec Godek, Snježana Mihočka, Mihael Kivač, Sanja Antolić, Saša Špoljarić i Mirjana Mihalec.

Svjesni smo da ne možemo mijenjati medije, ali možemo utjecati na medijsku pismenost naših učenika ukazujući na što naročito treba obratiti pažnju prilikom praćenja medijskih sadržaja. Ciljevi aktivnosti koje će se provoditi su razvijati kritičko mišljenje pisanjem i analizom novinarskih priloga, poduprijeti razvoj međukulturnih kompetencija i ohrabriti učenike da budu otvoreni, empatični, prihvaćaju druge kulture i postanu aktivni digitalni građani te razviju kompetencije služenja IKT-om. Najbolji način za dostizanje tog cilja je da učenici i sami postanu novinari koji istražuju, promišljaju, analiziraju medijske poruke, a ne samo pasivni konzumenti medija. Stoga će učenici iz partnerskih škola pisati i objavljivati vlastite novinarske priloge na stranici projekta na platformi eTwinning te razmjenjivati svoje komentare i osvrte s učenicima partnerskih škola. U sklopu radionica učenice Novinarske grupe analizirat će informativne i clickbait naslove, upoznati se s postojanjem lažnih vijesti, načinima kako ih prepoznati i kriterijima za vrednovanje i procjenu vjerodostojnosti, analizirati manipulativne elemente u medijskim sadržajima, upoznati se s poslovima urednika te stvarati vlastite novinarske radove. Po završetku radionica učenici će provesti glasovanje za najbolji novinarski rad.

Tijek i rezultati rada u projektu mogu se pratiti na službenoj web stranici projekta na platformi eTwinning: https://twinspace.etwinning.net/124045

Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibl.

Kategorija:

Budite spremni učiti cijeli život

Učitelji naše škole izabrali su učiteljicu Biserku Knez za najbolju učiteljicu OŠ „Đuro Ester“ u protekloj školskoj godini. Povodom Svjetskog dana učitelja primila je nagradu Grada Koprivnice za najučiteljicu. Nagradu joj je uručio gradonačelnik gosp. Mišel Jakšić.

Učiteljica Biserka Knez radi s učenicima u razrednoj nastavi, dugogodišnja je voditeljica eko grupe, koordinatorica projekta Eko-škola. Sudjelovala je u međunarodnim projektima u sklopu Erasmus+ i eTwinning programa. Otkrila nam je kakav je osjećaj biti izabrana za najbolju učiteljicu i kako je raditi s današnjim generacijama učenika.

Kako se osjećate znajući da ste odabrani za najbolju učiteljicu u svojoj školi?

Zadovoljna sam i sretna. Lijepo je doživjeti takvo priznanje od kolegica i kolega s kojima radim dugi niz godina. Zahvaljujem cijelom Učiteljskom vijeću na izboru.

Jeste li oduvijek željeli biti učiteljica?

To mi je od djetinjstva bilo jedno od željenih zanimanja. S prijateljima sam se često igrala škole i najzadovoljnija sam bila kad sam ja bila učiteljica. Jako sam voljela svoju učiteljicu Zlatu Radaković i razrednicu Nadu Kranjčev-Mihoci. Još i danas ih se rado sjećam i sigurna sam da su dobrim dijelom zaslužne što sam odabrala raditi u školi.

Da niste učiteljica, bili biste…

Da nisam učiteljica, bila bih liječnica ili knjižničarka. Moja mama je bila medicinska sestra na pedijatriji, pa sam od djetinjstva pomalo vezana za zdravstvo. Liječnici su nam jako važni, a kako volim pomagati ljudima i „popravljati“ ono što nije u redu, mislim da bi mi i liječnički poziv odgovarao. Bila bih zadovoljna i kao knjižničarka jer jako volim knjige. U različitim programima knjižnice mogla bih pomagati učenicima.

Koji dio učiteljskog posla Vam donosi najviše zadovoljstva?

Najviše zadovoljstva donosi mi kad vidim koliko su učenici napredovali u tih nekoliko godina koje provodimo zajedno. Od onih „aha“-trenutaka kad se točno vidi da su nešto shvatili, do svega što znaju i mogu na kraju 4. razreda.

Koji Vam je dio posla najzahtjevniji?

Početak prvog razreda vrlo je zahtjevan. Većina djece tada još ne zna čitati i pisati, listati stranice, snalaziti se u knjizi i bilježnici. Sve im treba pokazivati i objašnjavati, a to znači mnogo govorenja i ponavljanja. Za učitelja je veliki stres prijelaz iz četvrtog u prvi razred. Ni ocjenjivanje nije lak posao. Treba dobro odvagnuti koliko učenik zavrjeđuje da se ne bi nekoga zakinulo ili ocijenilo previsokom ocjenom.

Koje su prednosti i nedostaci rada s današnjim generacijama učenika?

Većina djece bila je u vrtiću ili maloj školi tako da im je djelomično poznato kako se treba ponašati u grupi. Nedostaci su nedovoljna samostalnost, sve slabija sposobnost koncentracije i pamćenja, sve ih je teže motivirati na rad. Iako su odrasli uz informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, slabo se znaju njome služiti.

Koji je najveći izazov u radu s današnjim učenicima i roditeljima?

Mnogi roditelji previše zaštićuju svoje dijete/djecu. Umjesto da ih puste da rade i griješe, misle da moraju sve pogreške preduhitriti, pa rade umjesto njih i stalno im pokazuju kako nešto treba napraviti. Jedan primjer toga su domaće zadaće – dijete se ne trudi zapamtiti što treba riješiti jer su tu mobiteli i grupe roditelja te se uvijek može nekoga pitati. Kad učenik treba napraviti neki praktičan rad kod kuće, a roditelji previše pomažu, od toga za dijete nema mnogo koristi. Čak se može dogoditi da ono tada pomisli kako je nesposobno i da ne može ništa dobro napraviti. Time se djetetu zapravo ne pomaže, već mu se stvara dugoročan problem.

Ako se u školi pojavi neki problem, informacije se brzo prenose dalje, često nepotpune ili pogrešno interpretirane, tako da problem postane veći, umjesto da se brzo riješi.

Koje su prednosti i nedostaci rada u našoj školi?

Najveća prednost rada u našoj školi su ljudi, moje kolegice i kolege koji su uvijek spremni surađivati ili pomoći, a imamo i podršku stručnih suradnica i ravnateljice. Nedostaci su uglavnom vezani uz nedostatak prostora i odgovarajućih nastavnih predstava i pomagala.

Izdvojite projekte koji su bili značajni za Vaš profesionalni razvoj i nastavni rad.

To je bilo doškolovanje na Visokoj učiteljskoj školi, uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, pilot projekt e-Škole:Uspostava sustava digitalno zrelih škola i stručno usavršavanje u Portugalu u sklopu programa Erasmus+KA1.

Koji Vam je projekt donio najviše znanja i u kojem smislu?

To su bili doškolovanje i pilot projekt e-Škole u smislu stjecanja digitalnih kompetencija. One su važne za rad u nastavi, a to se naročito pokazalo korisnim u nastavi na daljinu.

Koji projekt s učenicima pamtite kao najuspješniji, najzanimljiviji?

Bio je to projekt Platnena vrećica umjesto plastične. Trajao je gotovo dvije nastavne godine i na kraju su ga učenici prezentirali na državnoj smotri u Zagrebu. Rezultat su bile sklopive platnene vrećice na kojima su djeca koncem izvezla oblike ili riječi te zašila gumbe. Napravili su i slikovnicu s temom o zaštiti okoliša.

Možete li izdvojiti školske trenutke kojih se rado prisjećate? Iz razreda ili druženja s kolegama s posla.

Bilo je mnogo takvih trenutaka tijekom više od trideset godina mojega rada u školi. Jedna je generacija djece bila takva da su sami pripremali programe za školske priredbe na kojima smo sudjelovali. Ja sam ih samo pitala hoćemo li sudjelovati, a oni su dalje sve sami složili i uvježbali. Danas su ti učenici studenti druge godine fakulteta. S kolegicama i kolegama često sam se družila na putovanjima, proslavama i obilježavanjima nekih prigoda. Obišli smo mnoga odredišta u zemlji i inozemstvu, kupali se u moru početkom listopada, degustirali vina u Kutjevu, šetali Parkom prirode Papuk, stajali pod Julijinim balkonom u Veroni, izgubili se u Budimpešti. Sad kad nije preporučljivo tako se družiti, rado se sjetimo gdje smo bili u ovo ili ono vrijeme godine.

Mnogim ste mladim učiteljicama pomagali kao mentorica. Što biste poručili mladim ljudima koji se spremaju upisati Učiteljski ili drugi fakultet i imaju želju raditi u osnovnoj školi?

Budite spremni učiti cijeli život. Naoružajte se strpljenjem i ne očekujte rezultate preko noći, napredak se vidi tek nakon duljeg vremena. Djeca su najvažnija. Na kraju je najbitnije kako komuniciraju i odnose se prema drugima, što misle o školi i žele li učiti, a ne koliko su sadržaja usvojila.

Što volite raditi u slobodno vrijeme?

Volim čitati, šivati i povremeno se provozati sa suprugom na motoru.

Imate li neki hobi i koji?

Hobi mi je šivanje. Trenutno šivam zaštitne maske od tkanina i poklanjam ih ljudima s kojima radim.

Vodite eko grupu i brinete o cvijeću. Koja je Vama osobno najdraža biljka?

Najdraži mi je kroton koji sam prije tridesetak godina dobila od jednog učenika na kraju četvrtog razreda. Već tri desetljeća raste u mojoj blagovaonici i uveseljava me svojim bujnim rastom. Njegovi klonovi nalaze se i u našoj školi na ulazu za razrednu nastavu.

Kamo biste voljeli putovati i zašto?

Nisam baš velika ljubiteljica putovanja. Voljela bih posjetiti različite krajeve Hrvatske jer se uvijek iznenadim koliko malo znamo o zemlji u kojoj živimo.

Preporučite nam mjesto u Hrvatskoj koje svakako moramo posjetiti.

Teško je izdvojiti jedno mjesto pokraj toliko njih koja su vrijedna da ih se vidi. Uvijek se veselim kad s učenicima idemo u školu u prirodi u Istri i posjetimo jamu Baredine. Ako ste na putu prema Zadru, svakako svratite u NP Paklenicu, a na Braču obavezno otiđite na vrh Vidove gore.

Sara Višak i Ana Marija Buhić, 7.a  Novinarska grupa