UTJECAJ MEDIJA NA IDEALE LJEPOTE

U vrijeme interneta i društvenih mreža pod stalnim smo pritiskom izgleda tijela koji se nameće kao idealan i poželjan, štoviše, kao neophodan za uspješan i sretan život. Društveni trendovi koji odlučuju što je lijepo a što nije, utječu na stavove i ponašanje ljudi, osobito mladih koji tek izgrađuju svoju osobnost. Veliku ulogu u promociji ideala ljepote imaju mediji.

Od korzeta do poderanih traperica, moda se stalno mijenja. Moda i pojam ljepote mijenjao se kroz povijest. U drevnom Egiptu su se nosile moderne frizure u obliku pletenica koje uokviruju lice. Oko očiju stavljao se crni namaz i na usne crveni ruž. U drevnoj Grčkoj idealiziralo se muško atletsko tijelo, a žene su imale punašno ženstveno tijelo. Viktorijanska Engleska utegnula je tijelo u korzet. U dvadesetim godinama žene u Americi dobile su pravo glasa, moderne frizure su kratko ošišana kosa i dječačko tijelo. Devedesete godine donose modu „mršavica“. Moderno je biti što mršaviji. To je za sobom donijelo veliki broj nezdravih i opasnih dijeta koje nisu uključivale zdravu hranu. Iz prehrane su izbačene osnovne namirnice kao kruh, meso i masnoće, a često su ih mijenjali šećeri. Modnim pistama odjednom ne hodaju žene, nego kosturi.

Današnji trend uključuje zdrav život, zdravu prehranu, od svega po malo i postaje bitno biti zadovoljan i sretan u vlastitome tijelu. Na stranicama časopisa možemo vidjeti plus-size modele koji promoviraju odjeću koju mogu nositi svi. No, većina medija i dalje nameće mršavost kao ideal ljepote. Mnogi mladi ljudi pod utjecajem medijskih poruka žele izgledati kao njihovi idoli, pa koriste postupke izgladnjivanja ili koriste nezdrave pripravke i dodatke prehrani kako bi se što više približili zacrtanoj tjelesnoj masi i izgledu. Nesigurni su i nezadovoljni jer vide samo razlike u odnosu na tjelesni izgled svojih idola, a ne vide svoje individualne vrline i pozitivne strane. Nisko samopouzdanje i negativna slika o sebi često rezultiraju poremećajima hranjenja koji mogu prerasti u ozbiljne psihičke i fizičke probleme koji zahtijevaju terapijsko liječenje. Velike kozmetičke kompanije svojim promidžbenim porukama, poput „Budite lijepi sami sebi“ i sl., nastoje utjecati na mišljenja i ponašanja svojih sadašnjih (i budućih!) potrošača. Ako se osoba ne osjeća dovoljno lijepo ni zadovoljno, nude mu se proizvodi koji će ga poljepšati, a time i, navodno, usrećiti. Težnja za savršenim izgledom pod pritiskom okoline ne pogađa samo djevojke već i mladiće. Nezadovoljstvo vlastitim tijelom iskazuje se u pretjeranom vježbanju i treniranju u želji da se dostigne nerealna slika onoga što znači biti lijep. Mediji osobito naglašavaju kako lijep izgled znači muževnost i uspješnost.

Danas postoje savjetovališta koja pomažu ljudima s problemima u prehrani i onima koji se ne osjećaju zadovoljno. Primjer takvog savjetovališta u Hrvatskoj je Centar BEA koji djeluje pod sloganom You are beautiful. Pruža podršku oboljelima od poremećaja hranjenja i njihovim obiteljima, provodi preventivne programe, educira javnost. Mladi ljudi dolaze im s problemom bulimije i anoreksije kao posljedicom nezdrave prehrane. Zdravstveni djelatnici i stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, psihoterapije i socijalnog rada pomažu ljudima da postanu ono što jesu, prihvate sebe i svoje tijelo te da se istinski u njemu osjećaju zadovoljno. Detaljnije informacije o Centru BEA možete pronaći na službenoj web stranici na adresi: http://www.centarbea.hr/o_nama

Biti zadovoljan u svom tijelu i lijep iznutra, naučiti biti prijatelj i ostvariti svoje vlastite ciljeve mnogo je važnije od toga sličimo li nekom trenutno popularnom pjevaču ili glumcu. Uostalom, mnogi slavni javno priznaju kako su u želji da izgledaju lijepo, tj. mršavo, iscrpljivali sebe i svoje tijelo do iznemoglosti te uopće nisu bili sretni. Zapitajmo se zbog čega se družimo s prijateljem – zbog njegovog izgleda ili njegove osobnosti? Što je važnije za uspješan odnos s drugim ljudima – ljepota ili dobrota? Određuju li doista tjelesne karakteristike sreću? Hoćemo li dozvoliti medijskim porukama da utječu na naše mišljenje i usmjeruju naše ponašanje ili ćemo „misliti svojom glavom“? Kako ne bismo stvarali sliku o sebi prema očekivanjima drugih, potrebno je kritički čitati medije. Treba biti svjestan da se u prikazu savršenog izgleda mediji služe naprednim metodama uređivanja fotografija, pa su dotjerana lica s ekrana nerealna i daleko od zbiljskih. Kritičko primanje medijskih poruka znači „čitati između redaka“ i procijeniti što se iza njih krije – koristan savjet za zdravlje ili nametanje ideala radi prodaje proizvoda i zarade.

Pogledaj se u ogledalo

Nasmiješi se

Podigni glavu i reci:

„To sam ja!“

Mirta Jurić, 6.c