UTJECAJ MEDIJA NA OBLIKOVANJE LJEPOTE I SAMOPOIMANJE MLADIH

Ljepota je u oku promatrača, a oči promatrača na ekranu

U vrijeme interneta i društvenih mreža pod stalnim smo pritiskom izgleda tijela koji se nameće kao idealan i poželjan, štoviše, kao neophodan za uspješan i sretan život. Društveni trendovi koji odlučuju što je lijepo, a što nije, utječu na stavove i ponašanja ljudi, osobito mladih koji tek izgrađuju svoju osobnost. Suvremeni mediji imaju veliku ulogu u promociji ideala ljepote.

Kako bismo utvrdili što mladi misle o načinu na koji mediji oblikuju pojam lijepoga, među učenicima moje škole provedeno je istraživanje u obliku anketnog upitnika. Željeli smo otkriti slijede li mladi medijske pritiske vezane uz izgled tijela radi prihvaćanja okoline i u kojoj mjeri kritički čitaju takve medijske poruke. U istraživanju je sudjelovalo 67 učenika šestih razreda i sedmih razreda. Utvrđeno je da učenici svakodnevno koriste internet i televiziju, i to po nekoliko sati dnevno, što pokazuje veliku ulogu medija u odrastanju djece i mladih, ali i veliku društvenu odgovornost koja iz toga proizlazi – osposobiti djecu i mlade za kritičko primanje medijskih sadržaja i sigurno korištenje medija.

Što se danas smatra lijepim?

Među mojim vršnjacima prevladava mišljenje da su mršavo tijelo, uređena frizura, moderno odijevanje i našminkano lice lijepi, što smatra 52 % učenika. Velik dio učenika (39 %) svjestan je današnjeg trenda koji uključuje zdrav život, zdravu prehranu, zadovoljstvo u vlastitome tijelu, pa navodi da se lijepim smatra prirodan izgled tijela, lice bez šminke i prirodna boja kose, no s naglaskom na vitko tijelo (13 %). Općenito se smatra lijepim ono što gledamo u reklamama, spotovima, naslovnicama i objavama svojih idola.

Tko određuje jesmo li dovoljno lijepi?

Učenici smatraju da standarde ljepote određuje društvo i tradicija s jedne strane (52 %) te modne kuće i velike kozmetičke kompanije s druge strane (48 %). Trendovi su posredovani medijima koji imaju najveću ulogu u promoviranju, s čime se slaže 96 % učenika. Učenici su primijetili razne načine na koje veliki oglašivači nastoje utjecati na mišljenja, stavove i ponašanja ljudi: uvjeravaju ljude da im pomažu, da će ih njihovi proizvodi učiniti sretnima i zadovoljnima, stvaraju umjetne potrebe, u reklamama koriste modele, uređene fotografije naprednom tehnologijom, nude uzore i idole iz svijeta slavnih, angažirajući pritom YouTubere i influencere koji će uvjeriti mlade kako su im ti proizvodi potrebni da bi bili cool, poput njih. 68 % mladih smatra da je velikim oglašivačima na prvome mjestu zarada, a tek onda informiranje i educiranje ljudi. Polovica učenika slaže se s tvrdnjom da oglašivačima odgovara nezadovoljstvo osobe sa sobom jer će joj u tom slučaju lakše prodati svoje proizvode (koji jamče sretan i uspješan život!) te da mediji općenito promoviraju potrošačku kulturu kao oblik sretnog života.

Kako mediji utječu na samopoimanje mladih?

Učenici navode da suutjecaju medija najpodložnija djeca i mladi. Primjećuju da se mediji često obraćaju upravo mladima jer „mladi nemaju dovoljno iskustva da bi procijenili sadržaj medijskih poruka“. Školsku psihologinju Renatu Glavica pitali smo kako medijske poruke koje nameću nedostižne ideale mogu utjecati na samopoimanje mlade osobe i njezino samopoštovanje. Samopoimanje znači pojam ili slika o sebi i odnosi se na doživljaj sebe u različitim područjima – koliko sam sposoban/na, uspješan/na, kakav/va sam osoba, koliko sam prihvaćen/a u društvu, kako izgledam. Samopoštovanje je također naša subjektivna procjena koja odražava pozitivan ili negativan stav prema sebi. Formira se na temelju načina kako nas vide drugi i kako se odnose prema nama („socijalnog ogledala“), ali i na temelju onoga što mi mislimo da drugi misle o nama te na temelju naših vrijednosti, odnosno onoga što je za nas važno. Ako osoba nije sigurna u sebe, ne nalazi i ne vjeruje u svoje kvalitete, pozitivne i dobre osobine, lakše će prihvatiti medijske poruke koje veličaju npr. izgled, bogatstvo, uspjeh, koji djeluje brz i lak. Kada procijeni da sama ne može ostvariti te ideale, koji uglavnom nisu realni i mogući, osjeća se nezadovoljstvo, stvara lošu sliku i negativan stav o sebi. To nezadovoljstvo često pokazuje tako da kod drugih osoba traži i ističe loše i negativne strane te općenito razvija negativan mentalni sklop i pesimizam. Mladi imaju potrebu za uzorima koje će slijediti i koji će im biti motivacija za ostvarivanje nekih svojih ciljeva. U redu je kada su ti uzori pozitivni i šalju poruke da je za postizanje uspjeha važan rad, upornost, strpljivost, poštovanje sebe i drugih – napominje psihologinja Renata Glavica.

Negativne posljedice medijske manipulacije

Školska psihologinja otkriva koje negativne posljedice može izazvati nekritičko primanje medijskih poruka. Usmjeravanje na vanjski izgled i ljepotu kakvu promiču mediji može dovesti do prevelike samokritičnosti, stalnog analiziranja vlastitog izgleda, nezadovoljstva, frustriranosti, sve do depresije. Depresija se može manifestirati kao opće neraspoloženje, gubitak interesa za životno važna područja, školu, hobije, druženje s prijateljima, povlačenje iz društva, pa čak i potpunu izolaciju od vršnjaka. Osoba koja prihvaća medijske poruke bez promišljanja o tome koliko su one u skladu sa stvarnim svakodnevnim životom, može si postaviti ciljeve koji mogu imati negativne posljedice i u značajnom narušavanju zdravlja. To se odnosi na čestu pojavu smatranja mršavosti izrazom lijepog izgleda iz čega proizlaze razne dijete koje nerijetko prijeđu u izgladnjivanje i pojavu anoreksije i bulimije, što su ozbiljne bolesti koje u svakom slučaju treba liječiti. Mladima bih uputila poruku da je važno razmisliti, pronaći svoje dobre osobine i pozitivne strane i na njihovim temeljima graditi osobni napredak – ističe psihologinja Renata Glavica.

Kritičnost spram medijskih sadržaja – recept za pozitivnu sliku o sebi

Istraživanje je pokazalo da se većina mladih moje škole kritički odnosi prema medijskim sadržajima. Manji broj podliježe utjecaju medija (8 %), dok je većina svjesna medijskog idealiziranja i zadovoljna svojim izgledom (61 %). Za ostvarenje svojih potencijala presudnim smatraju rad, trud, zalaganje (83 %), obrazovanje (76 %) te dobre odnose s drugima (75 %). Istinskim životnim vrijednostima smatraju obitelj, prijateljstvo, znanje, suradnju, razumijevanje, zajedništvo. Da mediji promoviraju novac, slavu i moć kao vrijednosti, iskazuje 94 % učenika. Zbog velikog utjecaja medija na mlade, 93 % učenika željelo bi da snažnije promoviraju vrijednosti kao što su pravednost, poštenje, pomaganje, suosjećanje i prijateljstvo. Više nastavnih sadržaja na temu medijske pismenosti preporuča 61 % učenika. Ističu da kritički čitati medijske poruke znači „čitati pomno i racionalno, uzeti u obzir sve čimbenike, promisliti o sadržaju, provjeravati izvore informacija, istražiti temu i donijeti zaključke“. Ponudili su načine na koje se osobno mogu oduprijeti negativnim utjecajima medija koji nameću ideale ljepote i graditi pozitivnu sliku o sebi, što je preduvjet zadovoljstva i uspješnosti.

Mirta Jurić, 6.c