Kako postati čitalački pismen

U razgovoru s dr. sc. Vesnom Budinski, profesoricom s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, saznajemo što znači čitalačka pismenost, kako je steći i poboljšati vještinu čitanja s razumijevanjem.

U srijedu 23. studenoga 2022. u našoj školi „Đuro Ester“ ugostili smo profesoricu Vesnu Budinski s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica je održala predavanje za učitelje te razgovarala s nama o čitalačkoj pismenosti. U nastavku donosimo dio intervjua s dr. sc. Vesnom Budinski. Cijeli razgovor možete pogledati na YouTube kanalu naše škole

Što je čitalačka pismenost?

Crna slova na papiru su za onoga koji ne zna čitati samo crne crtice na papiru. Čitalačka pismenost je mogućnost da dekodiramo i dešifriramo ono što je napisano i primimo poruku. Dakle, čitam kako bih primio poruku. Pišem zato da bih tebi odaslao poruku, pisao što osjećam, što znam, što umijem na način da bi netko drugi to mogao pročitati.

Kako djeca današnjice stoje s vještinom čitanja? Zašto je učenicima test čitanja s razumijevanjem među težim ispitima?

Znanstvena istraživanja ukazuju da se djeca već u ranome razvoju susreću s predčitalačkim vještinama. Čitanje se automatizira do kraja 3. razreda. Tada je potrebno sve više čitati kako bi se usvojile nove riječi i razumjelo njihovo značenje. Nepoznate riječi su poput kamenčića koji ometaju čitanje. Ukoliko ne razumijemo značenje samo dviju riječi u tekstu, to može dovesti do toga da ne razumijemo dobro tekst u cjelini. Da bismo usvajali značenja različitih riječi kao i različita značenja jedne riječi, moramo čitati. Bez čitanja nema širine u rječniku, odnosno u leksiku.

Što bismo trebali čitati?

Trebamo čitati različite vrste tekstova – književne, znanstveno-popularne, obavijesne… Čitalačka pismenost prelijeva se u prirodoslovnu i matematičku pismenost. Knjiga i čitanje trebaju biti svakodnevnica.

Kako se utvrđuje jesmo li čitalački pismeni?

Postoje tri kategorije čitalačke pismenosti pomoću kojih vidimo jesi li uspješan, a to je; možeš li pronaći podatak u tekstu, možeš li protumačiti taj podatak i možeš li ga objediniti. Pronaći podatak znači, primjerice, navesti likove iz priče „Šuma Striborova“, tumačiti podatak zašto je sin tjerao majku na liticu je već malo zahtjevniji zadatak, a objediniti znači zauzeti stav prema majčinoj odluci i njezinim riječima: „Hvala ti, dobri Gospodaru, na svemu dobru što mi ga daješ, ali volim ostati u svojoj nevolji.“

Pisanje provjeravamo kroz produkciju u pisanju – kako umijemo strukturirati tekst na zadanu temu, kako možemo napisati neku obavijest, kraći ili dulji tekst poštujući pravopisnu, gramatičku, leksičku, stilističku normu hrvatskoga standardnog jezika. To su veliki zahtjevi koji su stavljeni pred vas kako bismo jednog dana mogli reći: „Vi ste pismeni, možete ići dalje, možete birati svoje zanimanje.“ Koje god zanimanje odaberete, ova pismenost vam je podloga za svaku struku i zanimanje.

Što mislite o provedbi Nacionalnih ispita?

Mislim da su Nacionalni ispiti jako dobra stvar jer nas potiču da ne učimo za ocjenu nego da učimo za znanje. Znanje je ono što nosimo sa sobom kroz život.

Na koji se način možemo pripremati za uspješnije rezultate u čitanju s razumijevanjem?

Od samog početka, od prvoga razreda moramo ovladavati procesom čitanja i pisanja. Hrvatski standardni jezik je jezik koji se uči. Ne mogu razumjeti pročitano, ako ne čitam. Za uspješno učenje potrebno je čitanje. Moram čitati da bih mogao spoznati. Proces čitanja je kao disanje, bez disanja se ne može živjeti, a bez čitanja se ne može stjecati znanje i razumijevanje. Jedino rješenje je uzeti knjigu u ruke i čitati.

Možete li pojasniti izreku da čitanjem knjiga učimo misliti svojom glavom.

Čitanjem se postaje bolji čovjek. Čitanjem se postaje snažniji čovjek. Čitanjem stječemo šira znanja i iskustva. Ako posjedujem više znanja, mogu razmišljati o više različitih tema i donositi zaključke o njima. Ako ne čitam, ako nemam znanja, teško da ću moći misliti svojom glavom. Bez osnovnih znanja ne možemo misliti svojom glavom i donositi važne životne odluke.

Marija Petrović i Gala Knežević, 7.a