Izaberi obrtničko zanimanje

Potreba za obrtničkim zanimanjima je stalna. Ona su temeljna zanimanja bez kojih se društvo i država ne mogu nastaviti razvijati i bez kojih bi naš svakodnevni život bio znatno otežan. No, u moderno doba sve je manje učenika zainteresirano za upravo ta zanimanja. Zašto? Zašto je važno baviti se obrtništvom – što kažu učenici sedmih i osmih razreda.

Učenici Novinarske grupe i učenici osmih razreda OŠ „Đuro Ester“ ove su godine sudjelovali u eTwinning projektu Promocija obrtničkih zanimanja u suradnji s partnerskim školama iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Sudjelovali su na radionicama u suradnji s učenicima i profesorima iz Obrtničke škole Koprivnica, izrađivali proizvode od prirodnih materijala i promovirali obrtnička zanimanja.

Video s radionica naših učenika povodom dana otvorenih vrata Obrtničke škole možete pogledati putem poveznice:

Katalog zajedničkih proizvoda učenika partnerskih škola u eTwinning projektu dostupan je putem poveznice:

Učenici su se uključili i u odabir najboljih proizvoda projekta glasovanjem putem online ankete. Koji su najbolji proizvodi pogledajte putem poveznice:

RAZMIŠLJANJA UČENIKA O VAŽNOSTI I VRIJEDNOSTI OBRTNIČKIH ZANIMANJA

PREDNOSTI I NEDOSTACI OBRTNIČKIH ZANIMANJA

Obrtnička zanimanja važna su za funkcioniranje društva. Kao i svaka druga zanimanja i ova zanimanja imaju svoje prednosti i nedostatke. Mnogi misle da se ovim zanimanjima bave učenici koji postižu slabije rezultate u školi, no to nije uvijek točno.

Prednosti obrtničkih zanimanja:

• Nije potrebno dugo školovanje (uglavnom je dovoljna osnovna i trogodišnja srednja škola)
• Ova su zanimanja jako tražena u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta
• Obrtnička zanimanja poboljšavaju smirenost i preciznost kod mnogih drugih (osobnih) stvari u životu
• Za upis u obrtničku školu nije potrebno u osnovnoj školi proći s odličnim uspjehom.

Nedostaci:

• Često su plaće premale za obavljeni posao te zato u Hrvatskoj obrtnika ima svakim danom sve manje i manje
• Potrebno je ulagati više fizičkog napora u određenim zanimanjima.

U ovim zanimanjima tehnologija ostavlja veliki trag tako da će i u budućnosti ova zanimanja biti vezana uz praćenje tehnološkog napretka.
Iako postoje i loše strane (nedostaci) kod ovih zanimanja, tu su i one dobre (kojih je više). Dobro dođe probati neko od ovih zanimanja jer su korisna i često puta ispunjaju osobu zadovoljstvom.

David Mesarić, 7.b

ULOGA OBRTNIČKIH ZANIMANJA U DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI

Veliki dio svih zanimanja čine obrtnička zanimanja. Među njima su pekar, kuhar, automehaničar, mesar limar i još mnogih drugih. Obrtnička zanimanja smo uvijek trebali i uvijek ćemo trebati. Zapravo, ne možemo ni zamisliti funkcioniranje društva bez obrtničkih zanimanja – uslužnih i proizvodnih djelatnosti.

Mnogo ljudi se u sadašnje vrijeme ne odlučuje na ove smjerove zbog mnogo razloga, a najviše zbog niskih plaća i lošijih uvjeta rada. Srećom, u našem gradu postoji „Obrtnička škola Koprivnica“ koja nudi mnoštvo smjerova obrtničkih zanimanja te se dosta učenika svake godine odlučuje baš za tu školu. U njoj se također održava sve više Erasmus+ projekata i učenici imaju prilike za stručnu praksu u inozemstvu.

Svakim se danom tehnologija razvija sve više i sada se raspravlja o tome hoće li umjetna inteligencija i roboti zamijeniti određena zanimanja. Moje mišljenje je da umjetna inteligencija ne može zamijeniti obrtnička zanimanja. Ovim zanimanjima je uvelike pomogla i tehnologija te pomagala, kao na primjer električne miješalice, no mislim da roboti ne mogu zamijeniti ljudski rad ruku.

Gala Knežević, 7.a

BUDUĆNOST OBRTNIČKIH ZANIMANJA

Zanimanje je skup poslova i radnih zadataka koju su međusobno srodni tako da ih obavlja jedna osoba. Jedna od skupina zanimanja jesu i obrtnička zanimanja. U obrtnička zanimanja spadaju oko 70-ak zanimanja poput limara, mljekara, pekara, klobučara, graditelja orgulja, bravara itd…

U današnje vrijeme sve je teže naći soboslikara ili pak urara ili postolara, koji imaju važnu ulogu u društvu. Možemo reći da su oni, uz poljoprivrednike, stupovi društva jer sve počinje i završava s njima (npr. fotograf će te slikati kao bebu, krojač će ti izraditi vjenčanicu/odijelo, zidar će ti zazidati kuću, a klesar će ti pak isklesati spomenik). U prošlosti se mnogo više ljudi bavilo obrtničkim zanimanjima. Pošto nije bilo tehnologije koja bi odrađivala poslove ljudi, sve su sami izrađivali.

Na pitanje kakva je budućnost obrtničkih zanimanja smatram da nikakav stroj ili robot ne može zamijeniti obrtnike jer, ipak, robot te može ošišati, ali ne može ti pružiti čašicu razgovora niti može spremiti takvo jelo da u njemu osjećaš okus ljubavi. Naravno, svako zanimanje ima svoje prednosti, kao što su u ovom slučaju 100-postotna zapošljivost, dobro plaćen posao, iskrena povratna informacija klijenta, kao i svoje mane: fizički rad, dug radni staž, predrasude i podcjenjivanje od strane društva…

Iako se položaj radnika poboljšao, i dalje me najviše smeta što ljudi misle da su obrtnici slabije obrazovani ljudi, stoga smatram da bismo kao društvo trebali više cijeniti i podupirati obrtnička zanimanja i ljude koji se njima bave te raditi na tome da ih ne izgubimo!

Veoma sam sretna i ponosna što u mom gradu Koprivnici postoji Obrtnička škola za sve ljude koje se žele baviti obrtničkim zanimanjima i živjeti od rada vlastitih ruku i glave! 

Marija Petrović, 7.a

VAŽNOST OBRAZOVANJA ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA

Potreba za obrtničkim zanimanjima je stalna. Ona su temeljna zanimanja bez kojih se država ne može nastaviti razvijati i bez kojih je naš svakodnevni život znatno otežan. No, u moderno doba sve je manje učenika zainteresirano za upravo ta zanimanja. Zašto?

Trenutno, cilj mnogih učenika je visoko obrazovanje. U društvu je nastalo uvjerenje da su gimnazije i fakultet jedini izbor za one koji žele biti uspješni i biti financijski sigurni, iako to nije nužno istinito. U Republici Hrvatskoj je trenutno velika potražnja za obrtničkim zanimanjima poput elektrotehničara, strojara, stolara i ostalim zanimanjima iz drvnog sektora, ali već dugi niz godina nedostaju zanimanja u građevinskom sektoru. To su zidari, fasaderi, krovopokrivači, tesari, limari i slično. Veliki dio zanimanja iz obrtničke skupine zanimanja poput kuhara, slastičara, frizera, kozmetičara, mesara, pekara i ostalih, utječu na turizam. Turizam je jedan od najbitnijih i najvećih izvora novca Republike Hrvatske. Bez ovakvih zanimanja, koja izravno omogućuju i potiču dolazak turista u Hrvatsku, bilo bi znatno teže ili nemoguće zaraditi onoliko koliko zarađujemo tijekom turističke sezone u ljetnim mjesecima.

Glavna prednost bavljenja obrtničkim zanimanjima je mogućnost samostalnosti i samozaposlenja. U takvim okolnostima obrtnici samo stalno određuju radno vrijeme. O svemu odlučuju i organiziraju uz mogućnost potpunog prilagođavanja sebi i svojim interesima. Međutim, to može biti i otežavajuća okolnost jer radno vrijeme vrlo lako izmakne kontroli i pretvori se u cjelodnevno. Kao i svaka druga skupina zanimanja, i ova ima svoje nedostatke. Oni koji se bave obrtničkim zanimanjima moraju, osim svojeg glavnog područja, znati i reklamirati sebe i snalaziti se s financijama. Često ovise i o ekonomskom stanju države jer uvijek postoji i mogućnost da će kupac odlučiti sve odraditi sam, najčešće da bi uštedio novac. Kao i uz sva druga zanimanja, oni koji su zainteresirani, najprije bi trebali provjeriti sve činjenice o poslu.

Srećom, u posljednje vrijeme interes za obrtničkim zanimanjima raste. Učenici se upisuju i u obrtničke i strukovne srednje škole. Ministarstvo znanosti i obrazovanja promovira važnost upravo ovih zanimanja, a sve više učenika primjećuje njihovu važnost i smatra ih dobrom mogućnosti za svoje daljnje obrazovanje.

Smatram da će u budućnosti više učenika pokazati interes upravo za obrtničkim zanimanjima zbog njihove trenutne transformacije u bolje plaćena, tražena i cijenjena zanimanja. Svijet se prebacuje na održive izvore energije i zelenu tehnologiju, a s njim i obrtnička zanimanja. Jedino s vremenom možemo vidjeti kako će se upravo ova zanimanja razviti i hoće li interes za njima nastaviti rasti. Mirta Jurić, 8.a