Kako brinuti o svom psihičkom zdravlju i osjećati se bolje u šest koraka
U svoju dnevnu rutinu uvrsti nekoliko aktivnosti čije će ti primjenjivanje pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja. Vjerojatno nekad nećeš imati volje odraditi ove aktivnosti, ali njihovo izvršavanje i upornost pomoći će ti da se osjećaš bolje i zadovoljnije.
MOJ DNEVNIK ZAHVALNOSTI
Svaku večer prije spavanja napiši 3 dobre stvari koje su ti se dogodile taj dan i na kojima si zahvalan, npr. „Prošetala sam s prijateljicom.“, „Mama i ja smo pekle kolače.“, „Ozdravila sam.“.
MOJA POZITIVNA BILJEŽNICA
Tijekom dana razmisli o jučerašnjem danu i zapiši tvoje dvije jake osobine i dokaze da ih stvarno posjeduješ. Na primjer:
Organizirana – Dokaz: Radni listići su mi uredno posloženi u fasciklu.
Brižna – Dokaz: Provjerila sam kako su djed i baka i ponudila im pomoć.
UVJEŽBAVAJ DUBOKO DISANJE
Smjesti se na udobno, mirno mjesto i slijedi korake:
Udahni polako, bez napora (trbuh će se blago zaobliti) – kod udaha polako u sebi broji 1, 2, 3, 4
Zadrži dah (broji do 4)
Izdahni polako (trbuh ide prema kralježnici), broji do 4
Ponovno zadrži dah 4 sekunde
Vježbaj duboko disanje 3 puta po 5 minuta svakog dana i svaki put kad se osjećaš napeto.
VJEŽBAJ KAKO RIJEŠITI PROBLEM S KOJIM SE SUOČAVAŠ
Važno je da se usmjeriš na ono na što možeš utjecati, primjerice možeš utjecati na svoje ponašanje, planove, odluke, riječi, misli i osjećaje. Ono što ne možeš kontrolirati je prošlost, misli, ponašanje i riječi drugih ljudi.
Kad se suočiš s problemom na kojeg možeš utjecati prati sljedeće korake:
Navedi svoj problem
Osmisli barem 3 moguća rješenja problema
Zapiši prednosti i nedostatke svakog rješenja
Odaberi rješenje (osmisli plan kako ćeš riješiti problem – kada, što, tko, uz čiju pomoć i slično)
NISI SAM/A, POTRAŽI POMOĆ ILI SAVJET
Tražiš li podršku od drugih osoba kada se ne osjećaš dobro ili imaš problem? Ako ne, što te sprječava o tome? Razmisli od koga možeš tražiti pomoć i podršku.
Tražiti pomoć je vrlo hrabro – vrlo je vrijedno obratiti se prijatelju za pomoć, no važno je da se za pomoć obratiš i odrasloj osobi od povjerenja u svojoj obitelji, razredniku ili nastavniku za kojeg osjećaš da mu se možeš povjeriti. Možeš se obratiti psihologinji, pedagoginji ili knjižničarki u tvojoj školi koje su spremne saslušati te, ohrabriti te i u suradnji s tobom krenuti prema rješavanju problema.
BAVI SE TJELESNOM AKTIVNOŠĆU I HOBIJIMA KOJI TE ISPUNJAVAJU
Kvalitetno provođenje slobodnog vremena kao što je bavljenje sportom ima brojne dobrobiti, ono umanjuje osjećaj stresa i napetosti, popravlja raspoloženje, povećava energiju i osigurava kvalitetniji san.
Pronađi aktivnost koja će te opustiti i u kojoj ćeš uživati – nemoj se obeshrabriti ako zapneš na tom putu, budi otvoren isprobati više aktivnosti. Ugodne aktivnosti i hobiji mogu skrenuti misli od onoga što nas brine i potaknuti nas da se družimo s ljudima koji imaju iste interese kao i mi. Možeš odabrati sasvim jednostavne hobije poput crtanja, pisanja priča, izrade stvari (npr. origami), fotografiranja, bojenja mandala bojanki, sakupljanja određenih stvari i slično.
Valentina Galinec, mag. psihologije