Članica školske Novinarske grupe Franka Kolar iz 5.a razreda sudjelovala je na međuopćinskoj razini Smotre literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva – LiDraNo, održanoj 9. veljače 2024.
Uz Franku, na LiDraNu su literarnim radovima sudjelovale Iva Kljaić iz 5.a te Azra Ćostović iz 5.b razreda. Njihove literarne radove možete pročitati na našoj web stranici u izborniku Staralaštvo – Lijepa riječ.
Scenskim nastupom – monologom iz popularnog Gregova dnevnika predstavio se Noa Pozder iz 6.a razreda.
Samostalan novinarski rad – tematski članak Franke Kolar pročitajte u nastavku.
RAZGOVOR S AUTORIMA KNJIGE
KAKO JE NASTALA ILUSTRIRANA BIOGRAFIJA FRANA GALOVIĆA
Jubilarnu 30. godišnjicu Galovićeve jeseni, festivala održanog od 24. listopada do 15. studenoga 2023. u Koprivnici, obilježila je novoobjavljena knjiga o značajnom hrvatskom piscu s kraja 19. i početka 20. stoljeća u čiju se čast održava festival.
Knjigu Fran: ilustrirana biografija Frana Galovića napisao je Mario Kolar, a ilustrirao Tomislav Zagoda. Knjiga vizualno privlači čitatelja intenzivnom pastelno zelenom bojom tvrdih korica s neobičnim ilustracijama, podsjećajući formatom na slikovnicu. Među ilustracijama s korice prepoznajemo motiv vinograda, vojnika, kestena, krave, svinje, austro-ugarskog cara, žene-smrti, crnog čudovišta, muških osoba – veseljaka i učenih ljudi. Središnje mjesto zauzima portret Frana Galovića, realističniji od okolnih crteža. Da bismo saznali kako su ovi motivi povezani s Galovićem, otvaramo knjigu.
Tko je bio Fran Galović
Kraćim tekstovima u 33 podnaslova knjiga predstavlja život i književno stvaralaštvo Frana Galovića, pisca rođenog 1887. g. u Peterancu, selu pokraj Koprivnice. Zainteresirati nas može već prvi naslov – Klub 27, gdje saznajemo kako je Fran Galović postao član kobnog kluba svjetski poznatih glazbenika preminulih s 27 godina. Tu su Jimi Hendrix, Kurt Cobain, Jim Morrison, Janis Joplin, Amy Winehouse, a Galović im se pridružio tragičnom pogibijom 1914. g., također s 27 godina, na bojištu Prvoga svjetskog rata. Očekivali bismo da biografska knjiga započne podacima o rođenju, no ovdje nije tako.
Knjiga sadrži elemente stripa. Pojedine ilustrirane osobe izgovaraju tekst u oblačićima. Tako će u Klubu 27 Jimi Hendrix dobaciti Amy Winehouse zna li da njezino prezime na hrvatskome jeziku znači „klijet“. Time smo već na početku uvedeni u blago humoristični ton knjige, posebno naznačen u ilustracijama od kojih su mnoge na granici karikature. Ovo je pitanje znakovito i po tome što motiv vinograda ima važno mjesto u biografiji pjesnika. Pjesma Klet jedna je od najistaknutijih pjesama iz njegove ugledne zbirke Z mojih bregov.
Biografski tekstovi o Galoviću obogaćeni su kraćim informativnim podacima o drugim važnim osobama njegova vremena, društvenim pojavama, ustanovama, političkim i književnim događanjima, pa tako saznajemo tko su bili Tomo Blažek, Ivan Sabolić, Tin Ujević, Ivo Andrić, ali i što je tuberkuloza, patrijarhat, pravaštvo, Savremenik, Ilirski pokret, plod kestena i druge zanimljivosti.
Na kraju knjige autor svjedoči o književnoj vrijednosti Galovićevih djela: Život mu je završio upravo kada je ušao u književnu zrelost. Stoga nije preuzetno zaključiti da je preranom Franovom smrću prekinuta jedna od najperspektivnijih književnih biografija u novijoj hrvatskoj književnosti.
Što kažu autori knjige
Na predstavljanju knjige u sklopu festivala Galovićeva jesen učenici koprivničkih osnovnih škola družili s autorima Marijom Kolarom i Tomislavom Zagodom. Kako izdana knjiga ne sadrži bilješke o autoru i ilustratoru, bila je to prilika saznati više o njima.
Mario Kolar studirao je hrvatski jezik i književnost te knjižničarstvo. Radio je kao učitelj, a sada predaje književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Bavi se književno-znanstvenim radom, piše eseje, kritike. Voli nogomet i općenito sport, a najviše čitati knjige. Objavio je sedam knjiga, a knjiga Fran prva je ove vrste.
Tomislav Zagoda rekao je da je nekada igrao košarku, pa onda crtao i slikao, pa studirao slikarstvo i na kraju studirao književnost. „Radio sam kao kamerman i snimao posvuda u Hrvatskoj, snimao nogometne utakmice i saborske sjednice. Nakon toga, radio sam kao urednik u nakladničkoj kući Znanje, i čitao sve i svašta. Sada sam urednik u nakladničkoj kući Opus Gradna. Osim toga, pišem knjige za djecu i mlade, ali i za odrasle. Od mojih knjiga djeca u osnovnim školama najviše vole Nek bude kaos, Škola na rubu pameti i pjesme Dora Novak“, otkrio je.
Kolar je istaknuo da su mu mnoga Galovićeva djela vrlo draga, npr. drama Pred smrt, novela Ispovijed, ali najdraža mu je zbirka kajkavskih pjesama Z mojih bregov. „Te su pjesme i pametne i zabavne, i vedre i sjetne. Vrlo mi je drago i to što su pisane našom kajkavštinom i govore o našem podravskom zavičaju. Ali najvažnije je što su vrlo zanimljive i kvalitetne“, naglasio je. Uz Kolara i mnogi drugi teoretičari književnosti smatraju Frana Galovića važnim hrvatskim piscem, pa je došao na ideju kako bi ga kroz slikovnicu mladi čitatelji lakše upoznali.
„Vidjevši da je Tomislav Zagoda napravio slikovnice o nekim hrvatskim piscima, poput Marije Jurić Zagorke i Miroslava Krleže, predložio sam mu da napravi i o Galoviću. On je pristao, ali trebao mu je netko da napiše tekst. Na to sam odgovorio kako bih ja mogao pokušati i, eto, slikovnica je pred nama“, ispričao je Kolar.
Pišući tekst za knjigu i sam je naučio mnogo jer je podatke kojima dopunjuje Galovićevu biografiju tražio i provjeravao u enciklopedijama, leksikonima, stručnim knjigama.
Ideje za ilustracije
Čuvši da Kolar knjigu naziva slikovnicom, Zagoda ga je ispravio naglasivši kako nije riječ o slikovnici već o ilustriranoj knjizi. Naslovnu ilustraciju Frana izradio je prema crno-bijeloj fotografiji, što mu nije bilo lako jer je imao tek jednu kvalitetnu fotografiju na koju se morao osloniti u kreiranju lika. „Mario Kolar, autor teksta, vrlo je detaljno opisao kakve ilustracije trebaju biti, tako da nisam morao sam smišljati njihov sadržaj. Najzahtjevnije su bile one ilustracije u kojima ima više likova, a najviše sam uživao u risanju klijeti i podravskih gorica“, saznali smo od Zagode.
„Ilustracije izrađujem crtanjem na papiru, ali i na tabletu s programom za ilustratore. Danas je tehnologija jako napredovala i uvelike pomaže ilustratorima. Bez obzira radi li netko na papiru ili na tabletu, problem je uvijek isti – ilustracije trebaju biti dobre. Tehnologija pojednostavljuje stvar u tom smislu što su takvi crteži odmah spremni za tisak“, objasnio je Zagoda.
Zagodine ilustracije Kolar je ocijenio odličnima: „Tomislav Zagoda je baš lijepo ilustrirao ponekad i vrlo zahtjevne ideje koje sam mu iznio, a i sam je dao neke. Ilustracije su vrlo uvjerljive i lako prepoznajemo stvarne predloške, a s druge strane su i privlačne i zabavne – točno onakve kakve bi trebale biti.“
Istaknuvši da je Fran osma knjiga u serijalu ilustriranih biografija o istaknutim književnicima, Zagoda je zaključio kako je ovo zgodan način da se učenici osnovnih i srednjih škola upoznaju s našim najznačajnijim piscima.
Važno je zvati se Fran
Za kraj smo Mariju Kolaru, mome tati, postavili neizbježno pitanje; ima li moje ime – Franka – veze s Franom Galovićem. „Ha, ha… Ima, ali tek djelomično“, nasmijao se. Saznali smo da je prijedlog za ime došao od mame, a izbor je pao zbog blizine mog rođendana blagdanu sv. Franje Asiškog. „Naravno, izboru nije odmoglo što je to ženski oblik imena Fran, što tada nisam previše spominjao“, našalio se Kolar te dodao: „Ime se posebno svidjelo i djedu – Franji. Svi su bili zadovoljni, nadam se da si i ti.“
U današnje je vrijeme ime Fran među popularnim imenima za djecu, pa bi time sigurno bio zadovoljan i sam Fran Galović.
Franka Kolar, 5.a
Novinarski rad sudjelovao je na međuopćinskoj Smotri LiDraNo 2024..


