Tijana Martić, nastavnica tehničke kulture izabrana je za najučiteljicu OŠ „Đuro Ester“ za proteklu školsku godinu. Na svečanom primanju kod gradonačelnika povodom Dana učitelja nastavnica je primila nagradu Grada Koprivnice. U razgovoru s nastavnicom saznali smo kako se odlučila na ovo zvanje i na koji način tehnička znanja i vještine prenosi na mlade generacije učenika. Otkrila je koji je dio nastavnih sadržaja tehničke kulture učenicima najzahtjevniji, a u kojem se najbolje snalaze te kako bi se nastava ovog predmeta mogla unaprijediti u hrvatskim školama.
Jeste li očekivali da ćete biti izabrani za nagradu najučitelja?
Iskreno, nisam očekivala da ću baš ja biti izabrana za najučiteljicu, jer u našoj školi većina učitelja radi svoj posao predano i s ljubavlju i ostvaruju izvrsne rezultate u radu s učenicima.
Kako ste se odlučili za ovo zvanje?
U osnovnoj školi imala sam predivnu razrednicu koja je predavala tehničku kulturu i koja me motivirala za ovo zvanje. Uvijek je imala razumijevanja za nas učenike, motivirala nas je i poticala, što je nama učenicima puno značilo.
Kako biste predstavili nastavni predmet tehničku kulturu?
Predmet tehnička kultura veoma je zahtjevan, zanimljiv i što je najvažnije – predmet koji vam omogućava stjecanje znanja i vještina koje su vam potrebne u svakodnevnom životu. Učenici često znaju upitati zašto nemaju više sati tehničke kulture jer je vrlo zanimljivo i zabavno na satu.
Koji dio nastavnog rada Vam je najzahtjevniji?
Volim raditi svoj posao i ništa mi nije teško, no ako moram izdvojiti što je najzahtjevnije, izdvojila bih mjere zaštite na radu. Učenici koriste razne alate za rad, a broj učenika je velik te je vrlo teško paziti kako se netko ne bi ozlijedio.
Preporuka MZO-a je da broj učenika bude 10 do 15 učenika u grupi, a mi se u praksi susrećemo sa sasvim drugim brojkama.
Kako učenici doživljavaju nastavu tehničke kulture, koji dio gradiva im teže ide, a u kojem se najbolje snalaze?
Većina učenika pokazuje interes za predmet. Smatraju da je predmet važan i koristan. Zadovoljni su i aktivni na satu, a onda su na koncu ishodi učenja uglavnom ostvareni. Ništa im nije teško, no često su nestrpljivi i odmah bi radili praktične radove, a znamo da je potrebno najprije steći vještine tehničkog crtanja, pa tek onda možemo nešto izrađivati. Od skice do ideje ima jako puno posla i rada. Dakle, najviše vole raditi praktične radove, a teži dio je tehničko crtanje.
Koje su razlike u odvijanju nastave ovog predmeta s prijašnjim i sadašnjim generacijama učenika?
Razlika u odvijanju nastave je velika. Sada učenici više rade praktične radove, a ne samo teoretske sadržaje, kao što je to nekada bilo. Smatram da su vještine veoma važne za sve učenike, bez obzira koje će zanimanje izabrati za svoju budućnost. Danas imamo i primjenjujemo IK tehnologiju, bolje materijalne uvjete, inovativna nastavna sredstva.
Na koji bi se način nastava tehničke kulture u hrvatskim školama mogla unaprijediti i poboljšati?
Smatram da bi nastava bila puno kvalitetnija kada bismo imali manji broj učenika u grupi. Isto tako, trebalo bi povećati satnicu nastavnog predmeta jer samo 35 sati godišnje nije dovoljno za sve što bi trebalo obraditi.
Koji dio rada u školi Vas najviše veseli?
Veseli me rad s učenicima općenito. Lijepo je vidjeti sreću i zadovoljstvo učenika kada dolaze na sat i kada veliki broj učenika pohađa izvannastavne aktivnosti.
Koje izvannastavne aktivnosti vodite i što učenici iz njih mogu naučiti?
U školi vodim više izvannastavnih aktivnosti, a to su: Prometna grupa, Klub mladih tehničara, Robotika i Školska prometna patrola.
Učenici kroz prometnu kulturu stječu znanja i vještine koje su im potrebne u prometu. Samo ranom edukacijom možemo smanjiti broj prometnih nezgoda u kojim stradavaju djeca. Učenici se kroz rad grupe osposobljavaju i polažu ispit za bicikliste, što smatram veoma važnim segmentom.
Grupa Klub mladih tehničara omogućava stjecanje znanja i vještina iz raznih područja tehnike. Učenici stječu znanja, vještine, rukuju raznim alatima i uređajima, izrađuju uporabne predmete, stječu komunikacijske vještine, rade u paru i grupi, uvažavaju mišljenje drugih učenika, razmjenjuje znanja itd.
INA Robotika omogućuje učenicima stjecanje znanja i vještina iz područja robotike.
Učenici izrađuju makete i modele robota, uče programirati i pokretati robote.
Predajete li još koji predmet osim tehničke kulture?
Moja struke jest magistra edukacije politehnike i informatike, a u školi predajem zasada samo tehničku kulturu jer imam dovoljan broj sati propisan zakonom.
Kojim se postignućem u profesiji najviše ponosite?
Ponosim se svakim uspjehom mojih učenika. Svake godine s učenicima sudjelujem na svim razinama natjecanja iz tehničke kulture i prometa, a većinom sudjelujemo na državnim natjecanjima i postižemo izvrsne rezultate.
Što se tiče struke, promovirana sam u zvanje savjetnice tehničke kulture.
Voditeljica sam Županijskog stručnog vijeća Tehničke kulture Koprivničko-križevačke županije.
Jedna sam od autora udžbenika Tehnička kultura 5, zatim priručnika za učenike s poteškoćama.
Prošlu godinu također sam radila na Priručniku za učitelje tehničke kulture.
Koje Vam je najveće postignuće s učenicima?
Kao najveće postignuće izdvojila bih europsko natjecanje iz prometa koje je održano u Finskoj.
Možete li nam reći nešto o svom rodnom kraju, podijeliti koje lijepo sjećanje iz djetinjstva?
Rođena sam u Bosni i Hercegovini, mjesto Doboj. Lijepo je bilo živjeti i odrastati tamo, nažalost zbog ratnih zbivanja bili smo protjerani iz svog mjesta i morali smo život nastaviti graditi u novom okruženju. Živjeli smo u Njemačkoj, a nakon povratka odlučili smo nastaviti živjeti i raditi u Podravini koja je sada moj drugi dom.
Što volite raditi u slobodno vrijeme, imate li kakav hobi?
U slobodno vrijeme volim voziti bicikl, šetati, otići u teretanu, družiti se s prijateljima.
Volite li putovati? Gdje ste najdalje bili?
Volim putovati u slobodno vrijeme. Obišla sam Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku, Italiju, Grčku i upoznala se sa znamenitostima tih država. Želja mi je otići i u Južnu Ameriku jer tamo živi brat moga supruga s obitelji. Nadam se da ćemo, dok pandemija prođe, ostvariti i taj cilj.
Volite li više provoditi vrijeme uz dobru knjigu, pogledati film, biste li radije išli pogledati predstavu u kazalište ili pak provodili vrijeme u prirodi?
Slobodno vrijeme volim provoditi u prirodi, ali naravno da volim i pogledati dobar film, pročitati knjigu, otići u kazalište. Uz dobro planiranje vremena sve se stigne.
Bavite li se kakvim sportom ili ste se bavili u djetinjstvu?
U djetinjstvu sam sam se bavila rukometom, odbojkom, stolnim tenisom, a danas se volim pridružiti raznim rekreacijama primjerenim mojim godinama.
Kako Vam se sviđa nova školska sportska dvorana?
Drago mi je da su učenici napokon dobili sportsku dvoranu gdje će se moći kvalitetno baviti raznim spotovima.
Što za Vas znači biti učitelj-nastavnik?
Najbolje zanimanje koje bi svima preporučila. Rad s djecom me veseli, uz njih vječno ostajete mladi. Morate se mijenjati, prilagođavati novim generacijama malih genijalaca koji dolaze.
Što biste poručili učenicima naše škole?
Moja poruka učenicima je neka slijede svoje snove i neka nikada ne odustaju.
Svako dijete posjeduje dar i dobro je u nečemu. Mi smo ti koji trebamo prepoznati, motivirati i usmjeriti dijete u izboru budućeg zanimanja.
Pitanja sastavile: Marija Petrović i Gala Knežević, 6.a
(Novinarska grupa)












