Umjetna inteligencija – skok naprijed ili pad unazad za čovječanstvo

Kako znate da je tekst koji upravo čitate napisao čovjek, a ne automatizirani softver – tzv. „bot“? Što će biti s nama, ljudima, ako umjetnoj inteligenciji prepustimo najvažnije civilizacijsko postignuće – čitanje i pisanu riječ? U svijetu oko nas sve se više govori o umjetnoj inteligenciji i raspravlja o načinima na koje će ona utjecati na život ljudi.

Nekad znanstvena fantastika – danas realnost

Zavirimo li u kultnu SF seriju „Zvjezdane staze“ (Star Trek TOS – The Original Series) snimanu 60-ih godina prošlog stoljeća, možemo reći da je serija bila ispred svog vremena. Na neki je način predviđala budućnost, tj. našu sadašnjost –  život s robotima i umjetnom inteligencijom. Iako su svemirska putovanja brzinom svjetlosti i vanzemaljci (zasad) samo znanstvena fantastika, u seriji se pojavljuju pametna računala vrlo slična današnjima. Prikazano je kako likovi komuniciraju s računalom. U 60-ima to je bilo nezamislivo, a danas, bez puno razmišljanja, dodirnemo ikonu mikrofona na našem digitalnom uređaju i izdamo naredbu poput: „Hej Siri, pretraži Wikipediju i pronađi informacije o puževima.“

Ideja o robotu – dolazi iz književnosti?

Riječ robot – „robotnik“ prvi je put upotrijebljena 1920. g. u drami češkog književnika Karela Čapeka, gdje je označavala radnika, stroj koji radi za čovjeka. U znanosti, tehnologiji, poslovnom svijetu, industriji, kućanstvu služimo se robotima kao pomagalima koja obavljaju određene radnje umjesto nas. Nije nam neobično koristiti robot – usisavač, ali još nam je uvijek neobično vidjeti robotskog spikera koji se pojavljuje u informativnoj emisiji, kao što je Dnevnik, i čita vijesti baš kao pravi voditelj. Iz brojnih izvora možemo čitati o tome kako poslove, koje su do jučer obavljali ljudi, preuzimaju algoritmi. Roboti sve više zauzimaju novinarska mjesta u redakciji kao urednici medijskih portala, botovi objavljuju na društvenim mrežama, a humanoidni roboti već rade kao televizijski spikeri u Kini i Japanu.

Tehnologija i umjetna inteligencija – jesmo li spremni?

Sigurno ste se susreli s web stranicama na kojima vas softver traži da klikom na predviđeno mjesto ili unosom određenih znakova potvrdite kako niste roboti. (Zanimljivo, robot nas pita jesmo li roboti!) Osim što obavljaju tehničke poslove, roboti danas slikaju, pišu, programiraju, dizajniraju, govore u parlamentu.

Najnoviji izum koji se temelji na umjetnoj inteligenciji je ChatGPT – jedan od najnaprednijih sustava za sporazumijevanje na prirodnome jeziku, alat koji možemo upitati, primjerice: „Koji je uzrok 2. svjetskog rata?” i odmah dobiti čitav esej, ne moramo zamarati svoje moždane vijuge istraživanjem i proučavanjem izvora. To je sjajno, sve dok ga ne počnu koristiti učenici i studenti. Učitelji više neće znati razliku između sastavka koji je napisao učenik i sastavka koji je napisala najnovija umjetna inteligencija. Ako učenici ne uče i roboti im pišu zadaće, postat će potpuno ovisni o tehnologiji. Roboti će ubrzo shvatiti koliko su ljudi ovisni o njima i zavladati svijetom, kao u nekom filmu. Želimo li živjeti u takvome svijetu?

Znanstvenici i tehnolozi potrudili su se da umjetna inteligencija bude skok naprijed, a na svima nama je da se trudimo da ne bude pad unazad. Kako ćemo to postići? Jedino tako da se paralelno razvijamo u svojim duhovnim vrijednostima, znanjima i vještinama. Zato čitajmo i učimo, vježbajmo svoj mozak kako bismo mogli misliti svojom glavom i osigurati budućnost u kojoj će umjetna inteligencija raditi za nas, ne mi za nju.

Maša Kresojević, 5.a