Strah za jezik ili strah od jezika?

Posjetili smo Festival jezika

Otvorenje Festivala jezika održano je u četvrtak 11. travnja 2025. u Gimnaziji „Fran Galovićˮ Koprivnica. Bivši i sadašnji učenici, profesori i posebni gosti, koprivnički rokeri iz benda Ogenj, pjevali su, poučavali nas „jezikolomkama“ na raznim jezicima i recitirali.

Dio učenika naše škole sudjelovalo je u jezičnim radionicama koje su vodili gimnazijski profesori ili gosti predavači.

Na radionici njemačkoga jezika učenici su se zabavljali uz popularnu njemačku glazbu, slušali i zapisivali stihove pjesama, dok su na radionici talijanskog jezika naučili osnovne pojmove – pozdrave, predstavljanje, riječi za boje, hranu.

Upoznavanjem s poljskom abecedom započela je radionica poljskoga jezika na kojoj su naučili da poljska abeceda ima 32 slova, saznali kako zvuče glasovi koje nemamo u hrvatskome jeziku, naučili predstaviti se na poljskom te pokušali čitati pjesmu poljske pjesnikinje.

Pojedini učenici modelirali su glinene pločice na kojima su ispisivali latinske natpise, po uzoru na stare Grke i Rimljane.

Osobno sam bila na predavanju „Jezik medija“ profesorice Lidije Dujić sa Sveučilišta Sjever. U nastavku donosim ključne bilješke s predavanja.

Saznala sam za fenomene “strah od jezika” i “strah za jezik”. Naš je jezik malen jer ima mali broj govornika. Na jezik utječu drugi jezici. Za strane riječi nastoje se „izmisliti“ hrvatske inačice, ali nisu sve baš dobro prihvaćene i usvojene, npr. osjećajnik umjesto emotikona (a ponekad nisu ni potrebne).

Profesorica Dujić naglasila je nisku razinu poštivanja pravopisnih normi u medijskim objavama te činjenicu da učenici nisu funkcionalno ovladali hrvatskim standarnim jezikom, čak ni po završetku visokog obrazovanja.

Infodemija podrazumijeva informacijsko preobilje kojem smo danas izloženi, ne samo kao korisnici, već i kao proizvođači informacija, dok zabavna funkcija medija kontaminira sve ostale; informativnu, obrazovnu, propagandnu i druge.

dr. sc. Lidija Dujić

Osvrnula se i na neke specifične (i začudne!) jezične izraze koje su uveli pojedini istaknuti hrvatski političari, jer „jezik sugerira vrstu autoriteta“.

“Novi Zakon o hrvatskom jeziku iz 2024. godine nije donio ništa konkretno, primjerice kazne na prekršitelje zakonskih odredbi”, istaknula je.

Živimo u eri komunikacije u kojoj nikad manje nismo komunicirali.

dr. sc. Lidija Dujić

Nema nekog posebnog rješenja ni čarolije koja će spasiti hrvatski i druge jezike od izumiranja, osim funkcionalnog ovladavanja i korištenja. Uvijek je dobro znati padeže, vrste riječi i razlikovati č i ć. Ipak je jezik dio nas, dio naše kulture i identiteta.

Maša Kresojević, 7.a