Komunikacija mladih digitalne ere

Kakav je to hrvatski??

Što se tu zbiva

Bio je ovo tipičan razgovor Marka Alvađa i Jana Kovačića iz 7. razreda. Ako niste razumjeli dijalog, bez panike. Evo, o čemu su razgovarali:

– Izgradio sam most do podzemne utvrde i uzeo stvari iz škrinje, ali onda su me napali  „zombijski svinjoljudi“, udarili su me, i pao sam u lavu, i stvari su se zapalile u lavi!

– Zašto si išao u podzemlje bez zlatnog oklopa?! Znaš li koliko smo se trudili za tu rudaču! Da budem iskren, to ti je nedostatak vještina.

Razgovori poput ovoga svakodnevno se vode po našim školskim hodnicima. Zasigurno pretpostavljate da je riječ o videoigri. U pravu ste. Ovdje je riječ o Minecraft-u.

Minecraft je popularna videoigra gradnje svijeta u kojoj igrači istražuju, prikupljaju resurse, grade razne strukture trudeći se preživjeti i obraniti od neprijatelja. U videoigri je sve izgrađeno od blokova (kockica), koji predstavljaju razne materijale poput drveta, kamena, vode i dr. Igrica je zabavnog karaktera, igrači mogu biti kreativni i iskazivati svoju maštu i vještine. Igrači ove igre su, kako bi se bolje razumjeli, oblikovali „svoj jezik“.  U nastavku donosimo primjere tipičnih novotvorenica i kratica koje upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji.

Obratimo li pozornost na tvorbu riječi, možemo vidjeti da su navedeni glagoli nastali spajanjem riječi iz engleskoga jezika kao osnovice i hrvatskog jezičnog nastavka. Tim postupkom dobili smo englesko-hrvatsku tvorenicu koja se, bez problema, spreže u duhu hrvatskoga jezika. Uvodni dijalog dodatno je obojen nastavcima hrvatskog kajkavskog narječja. Specifičan rječnik, izveden na sličan način, može se čuti i među igračima igre Fortnite, igara s platforme Roblox i dr. Na pitanje zašto se koriste ovakvim tvorenicama, Marko i Jan odgovaraju da je razlog uspješnije međusobno sporazumijevanje, pogotovo kada su u pitanju situacije iz videoigara ili komunikacija tijekom umreženog ekipnog igranja – a to im je gotovo svakodnevna aktivnost.

Kako „pričaju“ naši vršnjaci

Alfa generacija obuhvaća djecu rođenu od 2010. do 2024. godine, generaciju koja odrasta uz pametne uređaje, društvene mreže i virtualne sadržaje. Njihov način izražavanja odražava upravo taj svijet, a mogu se uočiti tri jezično-govorne karakteristike njezinih pripadnika.

Prva karakteristika je osiromašenje jezika. Mnoge riječi koje su bile uobičajene, danas se gube iz upotrebe. Mladima zvuče zastarjelo i ne razumiju njihovo značenje. Prema riječima školske knjižničarke Nikoline Sabolić, jedan od glavnih razloga za to je i pad interesa učenika za čitanje književnih tekstova u tinejdžerskoj dobi. Umjesto širenja rječnika, imamo produkciju literature koja je pisana jednostavnim rječnikom i stilom, kako bi se svidjela mladima. Uslijed toga, u govoru mladih prevladavaju jednostavne fraze.

Druga karakteristika je učestala uporaba anglizama i kratica, što je rezultat stalne izloženosti sadržajima na engleskome jeziku, od serija i igrica do društvenih mreža. U svakodnevnom razgovoru mladih učestali su izrazi poput random, chill, IDK ili LOL, kojima mladi često žele naglasiti pripadnost suvremenim trendovima i odmaknuti se od starijih generacija. Značenja navedenih izraza prevodimo: random  –  nasumično, chill  –  opušteno, IDK (I don`t know) –  ne znam, LOL (laughing out loud) – umirem od smijeha.

Treća pojava je rječnik gejmera (gamer – igrač u kontekstu računalnih igara). Iz svijeta računalnih igara u govor mladih prelaze izrazi poput level, skin, quest (u prijevodu: razina, izgled, zadatak/misija) i slični, tzv. gaming sleng, koji postaju dijelom svakodnevne komunikacije i izvan virtualnog svijeta.

„Igraći jezik“ novog doba

Utjecaj društvenih mreža i videoigara, u kojima dominira engleski jezik i englesko nazivlje, doveo je do stvaranja novog jezičnog fenomena Alfa generacije koji bismo mogli nazvati „igraćim jezikom“. Riječ je o mješavini engleskoga i hrvatskoga jezika koja nastaje kako bi mladima omogućila brzu i jednostavnu komunikaciju u digitalnom okruženju.

Jezik je „živa tvar“ koja se neprestano mijenja jer se prilagođava komunikacijskim potrebama govornika. Od 2025. godine na svijet dolazi takozvana Beta generacija, rođena uz prisustvo umjetne inteligencije. Kako li će oni prilagođavati sebi naš hrvatski jezik, o tome ćemo još pisati. Bez brige, na hrvatskom standardnom.

Ema Varga, 7.c

Novinarski rad sudjelovao je na Županijskoj smotri LiDraNo 2026.